Uskoro kreće naš podcast
Već nas znate kao izdavačku kuću posvećenu ljubavi prema knjigama i planetu Zemlji. U godini u kojoj obiježavamo svojih prvih 15 godina, pokrenuli smo novi projekt - Planetopijin podcast!
Već nas znate kao izdavačku kuću posvećenu ljubavi prema knjigama i planetu Zemlji. U godini u kojoj obiježavamo svojih prvih 15 godina, pokrenuli smo novi projekt - Planetopijin podcast!
Isabel Wilkerson, američka autorica i dobitnica Pulitzerove nagrade za novinarstvo, 2020. godine objavila je knjigu Kaste: Laži koje nas razjedinjuju kojom ruši tu zabludu i otkriva da kastinski sustav nikako nije arhaičan ili iskorijenjen u suvremenom društvu.
Proglašen novim američkim klasikom i najboljom knjigom u kategoriji publicistike za prošlu godinu, ovaj naslov možete pročitati u izvrsnom prijevodu Jasne Mati u izdanju Planetopije.
Čudak. Lažni guru. Medicinska anomalija. Vjerojatno nitko nije čuo ove riječi više od Wima Hofa, poznatijeg pod nadimkom Ledeni Čovjek. Naravno, kada se netko penje na vrhove najviših planina samo u kratkim hlačama, bosonog trči polumaraton iznad Arktičkog kruga, prepliva više od 60 metara ispod debelog sloja leda ili pak satima stoji u ledenoj vodi a da mu se tjelesna temperatura ne promijeni, privući će pažnju medicinskih stručnjaka i šire javnosti. 
 
No Hof tvrdi da on nije nikakav superjunak, upravo suprotno: svi smo sposobni za puno više i možemo nadići vlastite uvjetovanosti. O njegovoj sada već legendarnoj metodi uskoro možete čitati u knjizi Metoda Wim Hof u izdanju Planetopije.
Joshua Fields Millburn i Ryan Nicodemus, poznati kao Minimalisti, putem svoje web-stranice, knjiga, podcasta i filmova pomažu više od 20 milijuna ljudi živjeti smislenim životom s manje stvari. O njima su pisali časopisi New York Times, Wall Street Journal i Time, a držali su govore na Harvardu, u Appleu i u Googleu.
U upravo objavljenoj knjizi Voli ljude, koristi se stvarima (a ne obrnuto) idu dalje od shvaćanja minimalizma kao pukog otpuštanja materijalnih stvari. O čemu se radi, saznajte u tekstu koji slijedi...
Sreća je postala kulturna norma i samorazumljiv cilj života. Sreća je postala sveta krava našeg doba, ideal kojem svi trebamo stremiti. Međutim, problem je sljedeći: sreća je samo osjećaj i sama po sebi neće pružiti trajni osjećaj smisla, niti je dobar način izbjegavanja egzistencijalne nelagode, piše finski filzof Frank Martela u knjizi Divan život iz koje prenosimo odlomak koji razmatra odnos sreće i heavy meatal!