Bismo li trebali svaki dan živjeti kao da nam je posljednji ili kao da nam je prvi - pita se britanski filozof hrvatskih korjena Roman Krznarić u svojoj novoj uspješnici "Carpe diem danas" u izdanju Planetopije. Iako je mnogima bliže i jasnije značenje prve opcije, u odlomku koji prenosimo iz Krznariceve knjige saznat ćete zašto je bolje živjeti svaki dan kao da nam je prvi - za nas i svijet u kojem živimo. 

Zamislite djevojčicu od tri godine kojoj stavljaju natpis s imenom oko ruke i šalju je na vlak s godinu dana starijim bratom. Putuju tisuće kilometara do svoje bake kod koje će provesti djetinjstvo. Četiri godine kasnije njezin tata dolazi po nju i brata i odvodi ih majci s kojom se rastao. Kad joj je bilo osam, mamin ju je dečko silovao, a ona završila u bolnici, pa na sudu, a ubrzo zatim ponovno kod bake u Arkansasu. Uz to je crna, nije baš pričljiva niti lijepa. Tridesetih godina dvadesetog stoljeća u SAD-u.

Svi znamo da je ranu potrebno očistiti i previti, znamo što nam je činiti u slučaju posjekotine, opekotine, temperature ili glavobolje. No postoje ozlijede koje nam se događaju jednako tako često, a gotovo da ne znamo ništa o njima, a kamoli kako ih tretirati: riječ je o psihološkim povredama. Iako mogu biti itekako bolne i pogoršati se u teška stanja, malo tko ima kutiju prve pomoći za njih. Više o ovoj temi saznaj na novoj Planetopijinoj srijedi 28.11., a iz  knjige Prva pomoć za emocije prenosimo dio o ruminaciji koju bolje razumijemo ako kažemo da se radi o  čeprkanju po emocionalnim ranama. 

Jean-Martin Fortier je uzgajivač – povrtlar, farmer, edukator i uspješan autor i stručnjak za ekološko i biološki intenzivni uzgoj povrća. Njegova nagrađivana knjiga The Market Gardener, ili u hrvatskom prijevodu Planetopije Eko-povrtlar, dosad je već nadahnula na tisuće čitatelja diljem svijeta i potaknula ih na razmišljanje: Koji je pravi doseg ekološke proizvodnje hrane u ljudskim razmjerima? Može li se dobro živjeti od održive poljoprivrede? Može li organsko ratarstvo biti onaj odgovor koji već godinama tražimo obeshrabreni spoznajom da je Industrijska revolucija samo naizgled nahranila mase, ali dugoročno izgladnjela i planet i ljude?

Roman Krznaric, Thich Nhat Hanh, Haemin Sunim i Jean-Martin Fortier, koji će u studenom biti naš gost na Planetopijinoj srijedi, četvorica su Planetopijinih autora na čijim knjigama marljivo i užurbano radimo kako bi čim prije stigle u knjižare. 

Jednostavnost je ponekad sve što trebate – ili sve za što imate vremena. Kad nemate vremena, pripremite ove brze i jednostavne prehrambene kombinacije kako biste podržali proces iscjeljenja štitnjače, piše Medicinski medij u svojoj hit knjizi Zdrava štitnjača.  Evo što Anthony William preporučuje kao brze zalogaje namirnica koje potiču iscjeljenje štitne žljezde.

Početak vrtića i škole je pred vratima, a vjerujemo da će roditeljima i djeci dobro doći pomoć da svladaju gradivo bez muke. Zato smo napravili kratki izbor slikovnica uz koje mališani kroz igru i veselje uče slova i pisanje, razlomke i tablicu množenja, te ih zabavljaju razmišljalicama i zagonetkama…

Ako, kao i mi, uz knjige volite zeleno, održivo, reciklirano, kvalitetno i odgovorno – drugim riječima sve ono što ne šteti našoj Zemlji, i ne odričete se svojih kriterija niti na putovanjima, onda je Good goal vodič baš za vas. A ako 'ukucate' Planetopija, pronaći ćete i nas!

Mihajlo Pažanin jedan je od vodećih hrvatskih budističkih učitelja i autor nedavno objavljene knjige Razgovori o pomnosti u izdanju Planetopije. Kroz iskustveni pristup svojih radionica brojne je polaznike naučio istraživati mindfulness, ili kako više voli reći, pomnost – proces aktivnog obraćanja pažnje zbog kojeg se ukorjenjujemo u sadašnjem trenutku. No izvorna pomnost je dublja, smislenija i zahtjevnija od same tehnike smirivanja uma i rješavanja stresa, što opisuje u svojoj novoj knjizi. Evo što smo ga pitali. 

I dok je roditeljstvo neupitno izvor neizmjerne ljubavi, sreće i zahvalnosti, svatko tko je roditelj zna da ono donosi i mnogo strahova. Zna to i dr. Shefali Tsabary, klinička psihologinja i autorica bestselera Osviještena obitelj u kojem objašnjava kako nas pogrešna uvjerenja, lažni mitovi o roditeljstvu kao i naša unutarnja ograničenja i strahovi, često preneseni iz vlastitog djetinjstva, sputavaju da postanemo najbolji roditelj. Strahovima je posvetila cijelo jedno poglavlje iz kojeg prenosimo dio o strahu o kojem se malo govori - onom od nesretnosti!