Velika mistična poema Jezik ptica Faridudina Atara, nastala u 12. stoljeću na području današnjeg sjeveroistočnog Irana, jedno je od najznačajnijih djela perzijske i sufijske literature svih vremena i svakako pripada najvrjednijoj svjetskoj književnoj baštini. U nadahnutom prijevodu Sande Hržić, knjiga za koji dan stiže u knjižare. Tim vas povodom pozivamo na večer inspiracije sa Sandom Hržić i Darkom Rundekom, 29.5. u 19 sati u Makronovi. 

A do skorog viđenja, iz knjige u cjelosti izdvajamo predgovor Sande Hržić. 

„Zašto spavamo“ svjetski je hit britanskog neuroznanstvenika dr. sc. Matthewa Walkera, koji nam otvara oči kada je riječ o spavanju. Spavanje je beskrajno složenije, mnogo zanimljivije i alarmantno važnije za zdravlje nego što ste to mogli zamisliti! Evo što o tome možete saznati u uvodnom poglavlju naše nove knjige. 

Fizičar Niels Bohr rekao je: „Ako vas kvantna mehanika nije duboko zaprepastila, još je niste shvatili.“ Dawson Church u svojoj novoj knjizi "Um i materija"  donosi zapanjujuće znanstvene spoznaje o tome kako vaš mozak stvara materijalnu stvarnost, kako energija gradi materiju i regulira DNK i stanice našeg tijela, kako nam naše emocije organiziraju okruženje. Iz uvoda prenosimo. 

Na planetu Zemlji je više od 7 milijardi ljudi. Procjenjuje se da će nas do 2050. biti 9,8 milijardi. To stvara ogroman pritisak na prirodne resurse, ali i iznimnu priliku da udruženi, svojim svakodnevnim odabirima, učinimo nevjerojatno puno za naš okoliš. Za početak, odbacimo jednokratnu plastiku!

U lipnju objavljujemo hrvatski prijevod trenutno najčitanije autobiografije na svijetu, "Becoming" Michelle Obame. Dok knjiga ne stigne u knjižare, dijelimo s vama početak prvog poglavlja u kojem opisuje detalj iz svog djetinjstva. 

Do tada Becoming na engleskom jeziku možete kupiti u našoj knjižari kao i na webshopu. 

Tko je majmunčić Mumi i čime se bavi? Saznajte kako se uspio popeti se na listu bestselera New York Timesa i Amazonovu listu najboljih knjiga 2018.! 

Bismo li trebali svaki dan živjeti kao da nam je posljednji ili kao da nam je prvi - pita se britanski filozof hrvatskih korjena Roman Krznarić u svojoj novoj uspješnici "Carpe diem danas" u izdanju Planetopije. Iako je mnogima bliže i jasnije značenje prve opcije, u odlomku koji prenosimo iz Krznariceve knjige saznat ćete zašto je bolje živjeti svaki dan kao da nam je prvi - za nas i svijet u kojem živimo. 

Zamislite djevojčicu od tri godine kojoj stavljaju natpis s imenom oko ruke i šalju je na vlak s godinu dana starijim bratom. Putuju tisuće kilometara do svoje bake kod koje će provesti djetinjstvo. Četiri godine kasnije njezin tata dolazi po nju i brata i odvodi ih majci s kojom se rastao. Kad joj je bilo osam, mamin ju je dečko silovao, a ona završila u bolnici, pa na sudu, a ubrzo zatim ponovno kod bake u Arkansasu. Uz to je crna, nije baš pričljiva niti lijepa. Tridesetih godina dvadesetog stoljeća u SAD-u.

Svi znamo da je ranu potrebno očistiti i previti, znamo što nam je činiti u slučaju posjekotine, opekotine, temperature ili glavobolje. No postoje ozlijede koje nam se događaju jednako tako često, a gotovo da ne znamo ništa o njima, a kamoli kako ih tretirati: riječ je o psihološkim povredama. Iako mogu biti itekako bolne i pogoršati se u teška stanja, malo tko ima kutiju prve pomoći za njih. Više o ovoj temi saznaj na novoj Planetopijinoj srijedi 28.11., a iz  knjige Prva pomoć za emocije prenosimo dio o ruminaciji koju bolje razumijemo ako kažemo da se radi o  čeprkanju po emocionalnim ranama. 

Jean-Martin Fortier je uzgajivač – povrtlar, farmer, edukator i uspješan autor i stručnjak za ekološko i biološki intenzivni uzgoj povrća. Njegova nagrađivana knjiga The Market Gardener, ili u hrvatskom prijevodu Planetopije Eko-povrtlar, dosad je već nadahnula na tisuće čitatelja diljem svijeta i potaknula ih na razmišljanje: Koji je pravi doseg ekološke proizvodnje hrane u ljudskim razmjerima? Može li se dobro živjeti od održive poljoprivrede? Može li organsko ratarstvo biti onaj odgovor koji već godinama tražimo obeshrabreni spoznajom da je Industrijska revolucija samo naizgled nahranila mase, ali dugoročno izgladnjela i planet i ljude?