Sreća i heavy metal: složen odnos

Godine 2018. i 2019. prema Svjetskom izvješću o sreći Finska je bila najsretnija zemlja na svijetu. Kad god se diljem svijeta mjeri ukupno životno zadovoljstvo, Finska i ostale nordijske države – Švedska, Norveška, Danska i Island – uvijek se nalaze među deset najboljih, a mogu se pohvaliti i odličnim ocjenama za relativnu stabilnost, sigurnost i slobodu. S temperaturama koje često padaju ispod točke ledišta i gradovima koji tijekom duge zime utonu u beskonačnu tamu, zašto su Finci tako sretni? Zbog gomile heavy metal glazbe, čini se.

„Želim istaknuti da Finska ima možda najviše heavy metal bendova po glavi stanovnika u cijelom svijetu, a i visoko je ocijenjena u javnom upravljanju. Ne znam jesu li ta dva podatka povezana.”
Američki predsjednik Barrack Obama, Nordijski sastanak na vrhu 2016.

Heavy metal je na zlom glasu, no ne i u Finskoj.
Ako nas pop glazba podsjeća na ljetne ljubavi, heavy metal njezin je mračni rođak, a kao zemlja poznata po mračnim i hladnim zimama, Finska ima više heavy metal bendova po glavi stanovnika nego ijedna druga država na svijetu – oko šezdeset i tri na svakih tisuću stanovnika. Finskoj heavy metal caruje, dominira i radiovalovima i barovima za karaoke. Jedan od najprodavanijih finskih bendova svih vremena, Children of Bodom, kralj je nad kraljevima, s rasprodanim koncertima od Helsinkija do Rio de Janeira. Zanimljivo je da to što je Finska dom golemom broju sretnih metalaca sa sobom donosi vlastiti niz proturječja izravno povezanih s podacima o sreći i depresiji među Fincima.

Utemeljeno na anketama Gallup World Polla, Svjetsko izvješće o sreći iz 2019. godine tražilo je stanovnike 156 zemalja diljem svijeta da „procjene svoj trenutni život ocjenom od 0 do 10, pri čemu je najgori mogući život 0, a najbolji mogući život 10.” Na to pitanje Finci u prosjeku daju najviše ocjene na svijetu. Takav rezultat Finske zapravo uopće ne iznenađuje jer se u usporedbi s drugim državama Finska ističe u razvijanju i promicanjun društvenih čimbenika za koje iz istraživanja znamo da su važni za osjećaj životnog zadovoljstva, kao što su sloboda od svakodnevnih financijskih briga, snažna socijalna mreža, sloboda od ugnjetavanja i povjerenje u vladu. Međutim, sreća nije tek zadovoljstvo životom.

Neki tvrde da su veći čimbenik pozitivne emocije. No kad provedemo slično istraživanje s pitanjem koliko pozitivnih emocija stanovnici različitih zemalja osjećaju, ljestvica će se obrnuti i odjednom će zemlje poput Paragvaja, Gvatemale i Kostarike postati najsretnija mjesta na svijetu. Finska je na toj ljestvici daleko od vrha, što nije iznenađujuće uzmemo li u obzir činjenicu da su Finci na glasu kao skromni, povučeni ljudi koji ne pokazuju lako svoje emocije. Postoji stara šala da finski introvert pilji u svoje cipele kad razgovara s vama, dok finski ekstrovert pilji u vaše cipele.

Sve postaje još složenije kad u obzir uzmemo i učestalost depresije u različitim zemljama. U nekim usporedbama učestalosti unipolarnih depresivnih poremećaja po glavi stanovnika zemlje poput Sjedinjenih Država i Finske nalaze se pri vrhu. Iako postoje značajni nedostaci u međunarodnim usporedbama depresije, a druga istraživanja pokazuju da je stopa depresije u Finskoj bliža europskom prosjeku, jasno je da je Finska daleko od svjetskog vrha u borbi protiv depresije. Dakle, paradoksalno je da ista država ima visoku razinu životnog zadovoljstva i visoku stopu depresije.

Sve se to svodi na činjenicu da sreća nije samo jedno. Ljudi imaju složene emocionalne živote. Životno zadovoljstvo nije isto što i pozitivne emocije, koje se pak razlikuju od odsutnosti negativnih emocija i depresije. Ako je sreća učestalost pozitivnih emocija (ili njihovo javno iskazivanje), Finska nije najsretnija zemlja. Ako je sreća izostanak depresije, Finska nije najsretnija zemlja.

Međutim, ako je sreća općenito zadovoljstvo vlastitim uvjetima života, onda je Finska, zajedno s drugim nordijskim državama, možda uistinu najsretnije mjesto na svijetu.
Nadalje, bilo bi neodgovorno zanemariti važnosti heavy metal glazbe na blagostanje finskog stanovništva. Za zemlju koja se ponosi povučenom naravi svojih stanovnika, heavy metal glazba prkosi toj karakterističnoj suzdržanosti i nudi im oblik katarze. Ona im također služi kao kanal kroz koji mogu izraziti svoje negativne osjećaje i vrištati o njima umjesto da ih pokušavaju zatomiti. Zapravo, to bi moglo biti važnije nego što smo svjesni. Za naše emocionalno blagostanje korisno je iskusiti široku lepezu različitih emocija. Zatomljivanje takozvanih negativnih emocija – poput oslobađajućeg bijesa koji obilježava mnoge heavy metal pjesme – rijetko je kada dobra ideja, te paradoksalno može dovesti do lošijeg emotivnog zdravlja. Kultura u kojoj se negativne emocije potiskuju i ne tolerira se njihovo iskazivanje nezdrava je i može imati štetan učinak na zdravlje. U skladu s time, važno je imati način na koji izražavamo puni spektar svojih emocija. Heavy metal bi mogao biti sjajan način da ih izbacimo vrištanjem. Pitanje je: ako metalac urla u snježnoj šumi, hoće li ga itko čuti? Neovisno o tome čuje li ga tko ili ne, vjerojatno je više povezan s vlastitim emocijama nego njegov uštogljeni rođak koji neprestano nosi usiljeni osmijeh.

Iz knjige Divan život, Franka Martele. 

Fotografija naslove: Pixabay