Povrće u borbi protiv raka i virusa
Superimunitet vas može zaštiti od svega, od prehlade i gripe do raka, piše u svojoj hit knjizi Superimunitet dr. Joel Fuhrman, te nastavlja: Posrijedi nije samo preživljavanje sezone gripe, kaže, nego održavanje izvrsnog zdravlja do kraja života. Ne govori samo o brzom rješenju, nego o čitavoj promjeni shvaćanja zdravlja i dobrobiti te promjene. Život nije bez rizika, a optimalna prehrana nipošto ne može spriječiti sve bolesti prouzročene mikrobima i sve oblike raka. No, unatoč tome, uz napredak na području suvremene medicine, nutricionizma i mikrobiologije nema razloga da i najčešća teška bolest ne postane iznimno neuobičajena.
"Određena biljna hrana sadrži velike količine tvari koje poboljšavaju funkcioniranje ljudskog imunološkog sustava i obranu od akutnih i kroničnih bolesti. Tek u proteklih deset godina, više od trideset godina nakon što je prvi čovjek zakoračio na Mjesec, znanstvenici su počeli identificirati određene spojeve u biljkama koji imaju snažno antikancerogeno djelovanje na ljude.
U novije vrijeme osobito opažaju snažno antikancerogeno djelovanje te učinak jačanja imuniteta koji posjeduju zeleno lisnato povrće, gljive, luk, šipak/bobičasto voće i sjemenke. To je potaknulo istraživanje tog djelovanja na ljude. U ishodu svakog istraživanja do današnjeg dana opaža se da čak i umjerena količina te hrane pruža važne dobrobiti. Primjerice, dodavanje gljiva prehrani snižava stopu raka, dodavanje luka prehrani snižava stopu raka, dodavanje zelenog povrća prehrani snižava stopu raka i dodavanje kupina prehrani snižava stopu raka.
Međutim, moj argument i preporuka ljudima nije samo uputa neka jedu tu hranu, nego i neka je jedu u većim količinama te istodobno. Neizbježna posljedica prelaska na prehranu koja sadrži mnogo namirnica za jačanje imuniteta i suzbijanje raka jest superimunitet – imunitet koji vam može pomoći starjeti samopouzdano, a ne sa strahom, i u izvrsnom zdravlju. Moramo uvidjeti da bolesti nisu neizbježna posljedica starenja te da obolijevanje možemo spriječiti.
Krstašice – borci protiv raka i virusa
Zeleno povrće poput kovrčavog kelja, kupusa, raštike i brokule, uz neko povrće koje nije zeleno, kao što su cvjetača i repa, svrstava se u porodicu krucifera, odnosno krstašica. Naziv “krucifere” (lat., Cruciferae; prim. prev.) potječe od cvijeta koji čine četiri latice jednako raspoređene u obliku križa – odatle latinska riječ crucifer, u značenju “križonosac”. Sve povrće sadrži zaštitne mikronutrijente i fitokemikalije, ali krstašice posjeduju jedinstven kemijski sastav: sadrže sumporne spojeve koji su odgovorni za njihov rezak ili gorak okus. Kad se njihove stanične stijenke rastrgaju uslijed usitnjavanja ili rezanja, događa se kemijska reakcija pretvaranja sumpornih spojeva u izotiocijanate (ITC) – spojeve s dokazanim i snažnim učinkom jačanja imuniteta (sulforafan, indol-3-karbinol i diindolimetan) te suzbijanja pojave raka. Indol-3-karbinol (I3C) i njegov metabolit diindolimetan (DIM) mogu imati osobito zaštitno djelovanje od hormonski osjetljivih tipova raka.
Razmotrite sljedeće.
• Krstašice su dvostruko moćnije od druge biljne hrane. U populacijskim istraživanjima 20-postotno povećanje unosa biljne hrane u pravilu odgovara 20-postotnom smanjenju stope raka, ali 20-postotno povećanje unosa krstašica odgovara 40-postotnom smanjenju stope raka.
• Dvadeset i osam porcija povrća tjedno smanjuje rizik od raka prostate za 33 posto, ali samo tri porcije krstašica tjedno smanjuju rizik raka prostate za 41 posto.
• Jedna ili više porcija kupusa tjedno smanjuje incidenciju raka gušterače za 38 posto.
Imunološki sustav nalik je zaštitnom energetskom polju iz znanstveno-fantastičnih filmova, ali ga gotovo nitko ne uključuje jer stroj tog energetskog polja, koji radi na zeleno povrće, ne pune gorivom.
Krstašice kao antivirusni i antibakterijski agensi
Na ovom mjestu situacija postaje još zanimljivija. Ne samo što I3C i DIM nude začudnu zaštitu od raka, nego su i novija istraživanja pokazala da su ti izotiocijanati važni za omogućavanje responzivnosti interferona, koji služi kao moćan stimulans imunološkog sustava za napadanje mikroba kao što su virusi. Točnije, dokazano je da ti izotiocijanati dojmljivo povećavaju ubojitu sposobnost imunološkog sustava i pojačavaju otpornost na virusnu infekciju.
Za DIM je već dokazano da rješava cervikalnu displaziju, laringealne papilome i bradavice. Trenutačno se istražuje kao terapija za razne virusne infekcije i bakterije otporne na antibiotike, uključujući HIV (virus humane imunodeficijencije), HPV (humani papiloma virus) i hepatitis1.
Presudno je važno i da spojevi iz krstašica u međusobnoj suradnji poboljšavaju obranu protiv bakterijskih infekcija, osobito uz sposobnost određenih bakterija da razviju otpornost na antibiotike. Primjerice, bakterija poznata kao Streptococcus pneumoniae uzrokuje oko 3000 slučajeva meningitisa, 50 000 slučajeva bakteremije, 500 000 slučajeva upale pluća i gotovo 7 000 000 slučajeva upale srednjeg uha u Sjedinjenim Američkim Državama, a uz to je i vodeći uzrok smrtnosti. Pojavili su se sojevi streptokoka otporni na antibiotike, koji se šire u određenim zajednicama.
Izotiocijanati iz zelenog povrća imaju prirodno antimikrobno djelovanje koje je moguće primijeniti kao pomoć u jačanju prirodne stanične obrane te omogućiti stanje pojačane otpornosti na te opasne bakterije otporne na lijekove.
Ostvarivanje maksimalne dobrobiti konzumacije krstašica
Metode pripreme i kuhanja utječu na dostupnost izotiocijanata za probavu i apsoprpciju. Rezanje, žvakanje, usitnjavanje i tiještenje omogućuju povećanu proizvodnju izotiocijanata. Drugim riječima, blagotvorni izotiocijanati nisu već formirani u biljci nego nastaju u našim ustima, od prekursora glukozinolata, dok žvačemo i drobimo stanične stijenke. Što više staničnih stijenki zdrobimo, to se više mirozinaze (enzima iz stanične membrane) oslobađa i može biti pomiješano s glukozinolatima u stanici kako bi se katalizirala reakcija uslijed koje nastaju izotiocijanati.
Neke se dobrobiti izotiocijanata mogu izgubiti uslijed kuhanja u vodi ili na pari, jer previše vrućine može uništiti enzim mirozinazu pa maksimalnu dobrobit postižemo ako krstašice jedemo sirove.
Da biste maksimalno pojačali blagotvorno djelovanje krstašica na imunološku funkciju činite sljedeće:
1. Sve povrće iz porodice krstašica žvačite vrlo, vrlo dobro, nastojeći zdrobiti svaku stanicu.
2. Ispasirajte, usitnite ili nasjeckajte krstašice prije nego što ćete ih dodati varivu ili juhi.
3. Kad zeleno povrće iz porodice krstašica, poput brokule i kupusa, kuhate na pari, pokušajte kuhati nešto kraće kako ne bi postalo previše kašasto.
Osobno preporučujem šest porcija svježeg voća i osam porcija povrća dnevno, uključujući dvije porcije krstašica (od kojih je barem jedna sirova)."
POVRĆE IZ PORODICE KRSTAŠICA
bok choy, broccolini, brokula, crveni kupus, cvjetača, hren, kelj pupčar, koraba, kovrčavi kelj, kupus, lišće gorušice, lišće repe, potočarka, rapini brokula, raštika, rikola, rotkve
