Yoga g0e51078e0 1280

U knjizi Strah koju smo nedugo objavili, najpoznatiji zen budistički učitelj Thich Nhat Hanh pomaže nam razumjeti prirdu straha i opisuje neke od praksi za njegovu preobrazbu. Jedna od njih je i praksa metta meditacije koja nam pomaže da najprije prihvatimo sebe, uključujući i svoju patnju i sreću istodobno, da bismo potom mogli drugima poželjeti dobro.

 

 Kada nas obuzme strah, zatvorimo se i ne možemo biti suosjećajni ni velikodušni. Kako bismo voljeli druge, najprije trebamo voljeti sebe i prema sebi biti nježni.


Metta znači ljubav i dobrota. Počinjemo je s afirmacijom kao što je: „Neka budem slobodan od straha.” Duboko se zagledamo u sebe kako bismo sebe razumjeli. Potom možemo drugima poželjeti dobro: “Neka on bude slobodan od straha. Neka ona bude slobodna od straha. Neka oni budu slobodni od straha.” Ove riječi nećemo samo ponavljati niti oponašati druge, niti težiti nekom idealu. Nećemo samo ponavljati kao papige: „Volim sebe. Volim sva bića.” Trebamo u to unijeti svoje srce. 

Metta meditacija
Sjedite mirno, umirite tijelo i disanje i izgovarajte sebi ovu afirmaciju:

Neka sam miran, sretan i lak u tijelu i duhu.
Neka sam siguran i slobodan od povrede.
Neka sam slobodan od straha, tjeskobe, ljutnje i nedaća.

Sjed je odličan položaj za ovu vježbu. Sjedeći u miru, niste previše obuzeti drugim stvarima, pa se možete duboko zagledati u sebe, u svoju pravu prirodu, njegovati ljubav prema sebi i odrediti najbolji način da izrazite tu ljubav u svijetu.Nakon što tako vježbate, možete i drugima ponuditi ovu afirmaciju.

Mirna bila, sretna i laka u tijelu i duhu.
Miran bio, sretan i lak u tijelu i duhu.
Mirni bili, sretni i laki u tijelu i duhu.

Sigurna bila i slobodna od povrede.
Siguran bio i slobodan od povrede.
Sigurni bili i slobodni od povrede.

Slobodna bila od straha, tjeskobe, ljutnje i nedaća.
Slobodan bio od straha, tjeskobe, ljutnje i nedaća,
Slobodni bili od straha, tjeskobe, ljutnje i nedaća.

Nudeći drugima ove afirmacije, iskušajte je najprije na nekome tko vam je drag, potom na nekome prema kome ste neutralni, a zatim na nekome koga volite i na kraju na nekome čije samo ime u vama izaziva patnju. Kako biste ovu vježbu pretvorili u nešto konkretno, u potpunosti morate biti sposobni vizualizirati sebe i osobu kojoj želite dobro. Prema Budi, ljudsko se biće sastoji od pet elemenata koji se na sanskrtu zovu skandhe. Te skandhe su oblik, osjećaji, percepcija, mentalne tvorbe i svjesnost. Vi ste na neki način geodet, a ti elementi su vaše područje djelovanja.
Započnite metta praksu tako da se duboko zagledate u svoje tijelo. Postavite si nekoliko pitanja: Kakvo 
je moje tijelo u ovom trenutku? Kakvo je bilo u prošlosti? Kakvo će biti u budućnosti? Kasnije, kad meditaciju usmjerite na nekoga tko vam se sviđa, na nekoga prema kome ste neutralni, na nekoga koga volite i na nekoga koga mrzite, također započnite tako da se zagledate u fizičke aspekte te osobe. Udišući i izdišući vizualizirajte njezino lice, način na koji hoda, sjedi i govori, njezino srce, pluća, bubrege i sve organe u njezinom tijelu i neka to traje koliko god vam treba, sve dok ne osvijestite te pojedinosti. No uvijek počnite od sebe. Kada budete jasno vidjeli vidite svojih pet skandha, razumijevanje i ljubav jasno će vam se ukazati i znat ćete što vam je činiti, a što ne.

Promatrajte svoje osjećaje – bili oni ugodni, neugodni ili neutralni. Osjećaji utječu u nas poput rijeke, a svaki osjećaj je kap vode u toj rijeci. Zagledajte se u rijeku svojih osjećaja i vidite kako je svaki osjećaj nastao. Vidite što vas sprečava da budete sretni i dajte sve od sebe da to promijenite. Vježbajte povezivanje s čudesnim, osvježavajućim i iscjeljujućim elementima koji već jesu u vama i u svijetu. Čineći to, postajete snažniji i sposobniji voljeti sebe i druge. Buda je primijetio: „Osoba koja na ovom svijetu najviše pati je ona koja ima mnoge pogrešne percepcije, a većina naših percepcija jest pogrešna.” Vidite zmiju u mraku i uplašite se, ali kada je vaš prijatelj osvijetli, vidite da je to samo konop. Trebate znati na koji način pogrešna percepcija izaziva patnju. Meditiranje o ljubavi pomaže vam da gledate jasno i spokojno kako biste poboljšali svoj način percipiranja.
Zatim promatrajte svoje mentalne tvorbe, ideje i sklonosti koje vas navode da govorite i postupate na 
određeni način. Primijetite kako na vas utječe vaša individualna, ali i kolektivna svijest, vaša obitelj, vaši preci i društvo. 
I na kraju, zagledajte se u svoju svijest. Prema budizmu, svijest je poput polja punog svakojakog sjemena: sjemena ljubavi, suosjećanja, radosti i spokoja, i sjemena ljutnje, straha i tjeskobe, i sjemena svjesnosti.

Svijest je spremište u kojem je pohranjeno sve to sjeme, sve moguće što vam se može pojaviti u umu. Metta meditacija može u vaš svjesni um unijeti sjeme mira, radosti i ljubavi kao zone energije, te preobraziti sjeme straha.