O čemu ćete pričati svojim unucima?

U sljedećih stotinu godina bitno će se promijeniti svojstva vode na Zemlji, a osim na polovima, većina će se ledenjaka otopiti, razina mora i temperature na Zemlji će porasti, što će prouzročiti suše i poplave, a kiselost mora promijenit će se više nego u proteklih pedeset milijuna godina – i sve će se to dogoditi u životnom vijeku djeteta koje se rodi danas i doživi prosječan ljudski vijek. „Kako ukrotiti naše želje, potrošnju i materijalizam koji će, prema svim predviđanjima, uništiti biološke sustave na Zemlji?“, pita se Magnason. Suočeni smo s promjenama koje su složenije od onoga na što je naš um naviknuo. Te su promjene veće od svih naših dosadašnjih iskustava, veće od jezika i kao da ne možemo razumjeti nešto tako veliko i sveto, temelj našeg života. Trebali bismo se smrtno bojati riječi klimatske promjene i zakiseljavanje mora; one su jednako strašne kao svjetski rat, genocid ili atomska bomba, kaže Magnason.

U svijetu u kojem se promjene događaju eksponencijalno, neke su u posljednjem desetljeću bile veće nego u cijelom 20. stoljeću. Na početku 21. stoljeća godišnje se na svijetu proizvodilo oko pedeset i osam milijuna automobila; sada je taj broj porastao na stotinu milijuna. Polovica sve plastike koja je proizvedena na svijetu nastala je nakon 2000. godine. U posljednjih deset godina doživjeli smo osam najtoplijih godina otkada se mjeri temperatura, a islandski su se ledenjaci od početka 21. stoljeća povukli više nego u proteklih sto godina. Zemlja se više ne mijenja geološkom, već ljudskom brzinom. No mi reagiramo geološkom brzinom. „Čitamo vijesti i gledamo dokumentarne filmove, ali zbog nekog razloga ne mijenjamo svoju dnevnu rutinu.“

Kada su Ujedinjeni narodi objavili izvješća o klimatskim promjenama u studenom 2018., internet je bio prepun raznih trivijalnih vijesti koje je bilo lako razumjeti i komentirati. Na Islandu je krajem studenog 2018. glavna vijest bila preuređenje gradske vijećnice, dok se u Hrvatskoj, osim o odnosima između ureda predsjednika i premijera, kao i svake godine pisalo uglavnom o početku Adventa. „Izvješće koje nije privuklo nimalo medijske pozornosti govorilo je o svim svjetskim morima i oceanima, o cijeloj atmosferi, o svim zemljama na svijetu i o budućnosti čovječanstva u sljedećih sto godina“, podsjeća nas Magnason.

Možda ljudi ne razumiju tablice i dijagrame, ali razumiju priče. „Vi morate pričati priče“, rekao je jedan od vodećih svjetskih klimatologa autoru knjige. Zato O vremenu i vodi nije samo knjiga o klimatskim promjenama nego knjiga o čovjeku i njegovom vremenu na Zemlji, sposobnosti da poima i čini dobro. Puna je priča o sjećanjima, o drevnoj poeziji, beskrajnim prostranstvima, pohodima na ledenjake, o bakama, djedovima i njihovim unucima, o računanju vremena koje kao ljudi obuhvaćamo, priča o suosjećanju i ljubavi, o Tibetu i svetim kravama koje su i na Islandu i na Himalaji podarile velikodušan život ljudima, rijekama, zemlji, priča o drevnim zapisima, o stvaranju i razaranju, o krokodilima, očuvanju života ljepote i poštovanja radi, o mitološkom vremenu, priča o nama.

Svi znamo pričati priče. Svoje priče, priče naše obitelji, događaje koje smo proživjeli s prijateljima, o važnim trenucima koji su oblikovali nas i našu povijest. O čemu ćete pričati svojim unucima?

O vremenu i vodi vjerojatno je jedna od najljepših publicističkih knjiga ikad napisanih, a zasigurno je jedna od najvažnijih. Pročitajte je.