Mudrost stoicizma u izazovnim vremenima
Da su pandemije stvar nekih prošlih vremena, daleko od sigurnosti i udobnosti suvremenog doba, vjerovala je većina nas. Ovogodišnja situacija iznenadila je sve i mnoge zatekla nespremne, zbog čega volimo reći da živimo u izazovnim vremenima. Međutim, nije li svaki trenutak izazov jer nikada ne znamo što budućnost nosi? Dok mi volimo misliti da imamo potpunu kontrolu nad našim životima i onim što se oko nas događa, stoički filozofi davno su shvatili da to nije slučaj i prihvatili svoja ograničenja. Stoga bi nam bilo korisno proučiti ideje ovih nerijetko krivo shvaćenih mudraca, kako bismo se lakše nosili s trenutnim izazovima, ali i onima koji će tek doći.
Filozofsku školu stoicizma osnovao je Zenon iz Kitija u 4.st.pr.n.e., ali je ona svoj procvat doživjela za vrijeme Seneke, Epikteta, Muzonija Rufa i cara Marka Aurelija, tzv. mlađe stoe, a djelovala je sve dok je 529. bizantski car Justinijan nije zabranio, proglasivši je poganskim učenjem koje se protivi kršćanstvu. Iako je vrijeme učinilo svoje pa je ponekad stoicizam bio zaboravljen ili krivo tumačen kao asketsko učenje koje zanemaruje ljudske emocije, njegovu vrijednost ipak su prepoznali mnogi mislioci kroz povijest te je njegov utjecaj na društvene i humanističke znanosti neprocjenjiv.
Možemo reći da u srži stoičke filozofije stoji misao da je za pojedinca nužno razlikovati što je u njegovoj moći, a što nije. Iako bismo rado da je drugačije, mi nemamo utjecaj na ono što se događa nama ili oko nas, u našoj je moći samo ono što dolazi iz nas samih – misli, želje, osjećaji, djelovanja. Iz tog razloga često smo uzrujani i pod stresom ne zbog samih događaja, već zbog našeg percipiranja istih. Stoici nisu vjerovali da itko može biti savršen, ali su smatrali da bismo uzor trebali pronaći u mudracu, koliko god on fiktivan ideal bio. Stoički mudrac gospodar je svoje sreće jer ništa što mu se dogodi u svakodnevnom životu ne može pokolebati njegov častan i krjepostan karakter. Iako savršeno ljudsko biće ne postoji, stoici nas pozivaju da se u teškim trenucima zapitamo „Što bi mudrac učinio?“ i tako donesemo najbolju moguću odluku. Prakticiranje stoicizma zapravo je doživotni rad na sebi, proces koji nikad ne prestaje, svakodnevno preispitivanje sebe i ulaganje truda da budemo bolja, mudrija i kreposnija osoba, a tako i ostvarimo najbolju verziju svog života. Ako ste se odlučili za stoicizam, u izdanju Planetopije pronađite nekoliko naslova koji mogu biti prvi korak na vašem putovanju.
Mala knjiga stoicizma Jonasa Salzgebera idealan je izbor za uvod u stoičku filozofiju. Osim što autor na jednostavan način objašnjava osnovne ideje ovog učenja i upoznaje nas s njegovim najpoznatijim predstavnicima, nudi nam i 55 praktičnih stoičkih vježbi koje svakodnevno možemo primjenjivati kako bismo iz svake situacije izvukli nešto dobro, emocionalno očvrsnuli i ostvarili život koji teče glatko.
Zenon i kornjača Nicholasa Fearna je stručan, zabavan i jednostavan pregled povijesti zapadnjačke filozofije. Upoznajte ideje velikih mislilaca, od predsokratovca, preko stoika pa sve do suvremenih filozofa. Ova knjiga pomoći će vam da razmišljate kao filozof i bolje shvatite svijet oko sebe. Idealno za sve zaljubljenike u filozofiji, ali i one koji su tek zakoračili u njezin nevjerojatan svijet.
Meditacije Marka Aurelija, poznatog i kao „car filozof“, njegovi su introspektivni dnevnički zapisi koje je pisao kao bi pomogao sam sebi u ostvarivanju boljeg i zadovoljnijeg sebstva. Tisućama godina nakon njegove smrti jasno je da su njegovi tekstovi pomogli mnogima u postizanju vrline, mirne duše i snažnog razuma. Zanimljivo je da je Marko Aurelije ovu knjigu pisao dok je Rimskim carstvom harala kuga, te si uz pomoć stoičke filozofije olakšao nošenje s boli, bolešću i gubitkom.
O ljudskoj slobodi knjižica je zapisa iz izvornika poznatog kao Epiktetovi Razgovori koja u knjižare stiže krajem kolovoza. Pisana u formi dijaloga i kraći popratnih objašnjenja, u ovoj nas knjižici Epiktet, rođen kao rob, podsjeća da iako čovjek nema slobodu utjecati na događaje i svoju sudbinu, slobodan je u izboru stajališta koje će zauzeti prema vlastitoj sudbini.
Stoici nas uče da nam život neizbježno zadaje i ugode i boli, ali i da možemo naučiti podnositi njezine udarce te raditi najbolje kako znamo ono što je u našoj moći i prihvatiti što god nam život donese.
