Kako žive pčele

Naša je sudbina neraskidivo vezana za pčele. Poznata je i često citirana Einsteinova rečenica da bi ljudska vrsta, da pčele nestanu s našeg planeta, izumrla za manje od 4 godine, no koliko je ozbiljno shvaćamo? Iako pčele tradicionalno povezujemo s medom i drugim pčelinjim proizvodima koji se štuju od davnina, danas smo svjesni da je najveća vrijednost pčela – oprašivanje. Samo oko 10% biljaka cvjetnica oprašuje se vjetrom, dok 90% oprašuju insekti, a najvažniji oprašivači upravo su pčele. Pčele oprašuju više od 250 000 biljnih vrsta, a smatra se da bi čak 60 % voća i povrća koje stalno konzumiramo bez njih nestalo. Zamislite da na svijetu nestane više od polovice hrane za nas, ali i za životinje! A tu su i druge biljne vrste, neprocjenjive za zdravi i održivi ekosustav. Sve bi se to urušilo izumiranjem ovih vrijednih brujavih životinjica.

Cijenjene od davnina

Pčele su s nama od davnina i oduvijek smo se divili njihovoj inteligenciji i načinu života. Pretpostavlja se da na Zemlji žive već oko 110 milijuna godina. Naši preci iz neolitika u pećinama su uz ostale životinje crtali i pčele, a taj su običaj u svojim grobnicama zadržali Egipćani i stari Rimljani. Američki Indijanci su prije 6000 godina štovali pčele i koristili med kao lijek. I hrvatska folklorna tradicija njeguje poseban odnos prema pčeli. Smatralo je se Božjim stvorenjem, koje ne ugiba poput drugih domaćih životinja, već umire, a pčelarstvo je bilo obilježeno i mnogim postupcima magijskoga značenja pa se, na primjer vjerovalo da će pčelara pratiti sreća ako jedan roj dobije na poklon, drugi nađe, a treći ukrade. Nobelovac Karl Von Frisch svojim je slavnim pokusima početkom 20. stoljeća otkrio da pčele posjeduju memoriju za vrijeme i prostor, te čak i kada lete u mraku mogu točno lokalizirati cvijeće i pelud. U tome im sigurno pomaže i izvanredan njuh, čak 40 puta jači od ljudskog, i gotovo dvostruko bolji od njuha pasa tragača. A njihov je „ples“ jedinstveni način komunikacije u životinjskom svijetu.

Sačuvajmo svoje prijateljice

Kad kažemo pčela, većina nas pomisli na pčelu medaricu, podrijetlom iz Afrike, a danas raširenu gotovo svuda u svijetu. No postoji oko 20 000 vrsta, i među njima su pčele bez žalca, patuljaste, divovske (do 4 cm!), „plišane“, pčele samice, i sve su jednako važne za oprašivanje, i sve su u opasnosti od izumiranja. Naravno, najveća prijetnja im je čovjek. Ekstenzivna poljoprivreda, insekticidi, pesticidi, herbicidi, GMO usjevi, krčenje šuma i uništavanje drugih staništa, klimatske promjene, zagađenje zraka, zračenja mobitela, pa čak i uzgoj monokultura na velikim površinama. Znanstvenici su na živim pčelama otkrili nekoliko vrsta gljivica i virusa što dokazuje da je i njihov imunitet narušen, a sve češće čujemo o 'misterioznoj' pojavi koja se naziva poremećaj raspadanja kolonija (CCD), fenomenu masovnog i iznenadnog nestanka odraslih pčela iz košnica bez vidljivog uzroka. Zdravlje pčela odražava zdravlje okoliša i njihov je nestanak samo pokazatelj mnogo većeg problema. No vrijedi se boriti za svaku pčelu! Dok se vlade, institucije i znanstvenici domišljaju što učiniti mi možemo u svoj vrt ili na balkon ili prozorsku dasku posaditi cvijeće – metvicu, ružmarin, lavandu i sve cvijeće u nijansama ljubičaste i plave koje pčele obožavaju! Kupujmo organsko, žitarice, voće i povrće uzgojeno bez upotrebe pesticida. A ako imate vrt, ostavite u nekom kutu cjepanice ili debele grane, omiljeno stanište za pčele samice.

Znaš li kako žive pčele?

Mnoštvo podataka o tome kako i gdje pčele žive, kako komuniciraju i zašto su tako važne za sve nas, ljude, biljke i životinje u ovoj je slikovnici ilustrirano pričama i legendama o pčelama iz cijelog svijeta, pa će djecu i poučiti i zabaviti, te potaknuti da i sami postanu prijatelji i čuvari pčela.