Britanski istraživački novinar o globanoj farmaceutskoj industriji

"Posljednjih godina, narušena je krhka ravnoteža između privatnog profita i javnog interesa, koja je nekoć u farmaceutskoj industriji bila ključna. Društveni ugovor je raskinut i giganti Big Pharme* su od najrespektabilnijih kompanija na svijetu postali stripovski negativci u holivudskim filmovima i TV serijama. Iako se ova industrija nada da će svojom ulogom u osmišljavanju cjepiva protiv bolesti Covid-19 vratiti ugled, taj gubitak je posve Big Pharma – skupni naziv za vodeće multinacionalne farmaceutske kompanije. S druge strane inovativnih proizvoda koje farmaceutska industrija nudi na tržištu nalazi se podugačak popis optužbi o lijekovima s minimalnim kliničkim učincima; sudske parnice i lobiranje; marketinške zloporabe i podmićivanje liječnika; trikovi i taktike koji se koriste za umjetno produljenje patenta i, povrh svega, često astronomske cijene lijekova.

Diljem Europe pacijentima se uskraćuju lijekovi koji bi im mogli spasiti život jer si zdravstveni sustavi nekih od najbogatijih zemalja na svijetu ne mogu priuštiti previsoke cijene. U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su cijene rasle više od tri puta brže od inflacije tijekom posljednjeg desetljeća, jedna od četiri osobe ima poteškoća s nabavom lijekova. U Africi i golemim područjima potkontinenta milijarde ljudi već su navikle da su im mnogi suvremeni lijekovi nedostupni.

Ova kriza oko cijene lijekova ne pogađa samo nove, patentirane lijekove, već i starije lijekove, kao što zorno pokazuje slučaj s pirimetaminom, malom bijelom tabletom izgledom nimalo drukčijom od aspirina ili paracetamola koji se mogu naći u svakom kupaonskom ormariću. Taj lijek protiv malarije, koji su znanstvenici osmislili 1950-ih, koristi se u liječenju parazitske infekcije, a može prouzročiti ozbiljne zdravstvene probleme trudnicama, onima s poremećajem imunosnog sustava i onima koji boluju od AIDS-a. Godine 2015., Martin Shkreli, bivši direktor hedge fonda, dospio je na naslovnice kada mu je povisio cijenu sa 17,50 dolara za tabletu na 750 dolara. Ne samo da nije ustuknuo pred trenutnom inspekcijom već je i uživao u lošoj reputaciji koju je stekao. Je li požalio što je povisio cijenu? Ne, rekao je. Zapravo mu je bilo žao što je nije još više povisio.

Afirmirani akteri Big Pharme odmah su se distancirali od Shkrelija i osudili njegovo ponašanje. No, iako su njegovi potezi, kao i oni drugih poslovnih ljudi koji su podizali cijene, bili ekstremni, bili su simptomi šire preobrazbe u odnosu na prethodna desetljeća. Te kompanije, koje nisu obavljale istraživanja i koje su samo dizale cijene, pokazale su koliko su se proizvođači lijekova udaljili od svojih prethodnika koji 1 6 su bili predani osmišljavanju korisnih terapija i njihovoj prodaji po razumnim cijenama.

Više ne morate otkriti neki novi lijek da biste se obogatili. Iako je dostupnost lijekova temeljno ljudsko pravo, za mnoge su čelnike farmaceutski proizvodi tek nešto više od financijske imovine kojom se može baratati, trgovati, iskorištavati je i njome manipulirati na niz kreativnih i profitabilnih načina. Za jedne je to prilika da iskorištavaju poremećaje na tržištu i izostanak otpora zdravstvenih sustava i osiguravatelja. Za druge, posebno za velike istraživačke kompanije u sastavu Big Pharme, to je mijenjanje stajališta na sastancima uprave, to su nove ideje kako voditi kompaniju i određivati cijenu lijekova i legitimni izazovi pretakanja znanstvenih spoznaja u klinički korisne proizvode kako istraživačka produktivnost opada.

Sve je to rezultiralo industrijom u kojoj glavnu riječ ima novac, u kojoj, po svemu sudeći, za kompanije nema previše ograničenja u tomu koliko daleko mogu ići da iz lijekova koji spašavaju život iscijede što je moguće više novca. Živimo u svijetu u kojemu je ono što je nekad bilo nezamislivo danas postalo stvarnost. Svijet u kojemu novi lijekovi za jednoga jedinog pacijenta stoje milijune, a starim lijekovima cijena raste za tisuće postotaka, ovisno o hiru špekulanata. Svijet u kojemu je jedna južnoafrička farmaceutska kompanija spremna radije uništiti zalihe lijeka za djecu koja boluju od raka, nego da ga prodaje po cijeni koju smatra preniskom. Svijet u kojemu jedan švicarski farmaceutski div dvaput mjesečno raspisuje lutriju sa samo jednom nagradom: pobjednicima će djeca biti izliječena od genetskog poremećaja, a gubitnici će vjerojatno gledati kako njihova djeca umiru mlada. Svijet u kojemu jedna mlada Kanađanka umire jer joj je nedostupna revolucionarna terapija, zato što američki proizvođač ne želi ugroziti buduću prodaju. Svijet u kojemu su pacijenti postali pijuni u nastojanjima proizvođača lijekova da od osiguravatelja i zdravstvenih sustava iznude što veću cijenu.

Ova transformacija nije tek priča o pohlepi i ogoljelom kapitalizmu. To je i priča o neželjenim posljedicama. O naporima ključnog tržišta u SAD-u da pomogne nekolicini teško bolesne djece od kojih je medicinska znanost digla ruke i o revolucionarnim otkrićima lijekova koja nisu uspjela ispuniti obećanja. O neodlučnim čelnicima u industriji lijekova koji su se dali nagovoriti da idu ukorak sa svojim konkurentima u neprestanom podizanju cijena i o milijarde dolara vrijednim akvizicijama kako bi njima ispunili ispražnjene laboratorije. To je priča o, kako je rekao netko upućen u ovu industriju, “ružnoj situaciji u kojoj se zdravstveni sustavi zgražaju nad cijenama novih lijekova, u kojoj su profitne marže zaista visoke, ali su osmišljavanje i istraživanje tako skupi da mnogi ulagači smatraju da na njima gube novac”.

Nalazimo se na početku razdoblja u kojemu bi novi pristupi liječenju i izlječenju bolesti mogli biti uspješni, od korištenja tjelesnog imunosnog sustava u borbi protiv bolesti do uređivanja gena i laboratorijski proizvedenih antitijela. Međutim, bez korjenitih promjena zdravstveni sustavi teško da će si moći priuštiti takvo liječenje i ponuditi ga svima kojima su potrebni. Da bismo razumjeli što se događa, najprije se moramo vratiti u prošlost: otkriti kako su odvjetnici koji mašu diplomom magistra poslovnog upravljanja i šefovi hedge fondova, koji su svrgnuli znanstvenike i postali kraljevi farmaceutike, neprimjetno dokinuli izvorni društveni ugovor. Upoznat ćemo ljude koji su, katkad i nesvjesno, potaknuli velike promjene u načinu na koji farmaceutska industrija pristupa prodaji lijekova. A upoznat ćemo i one male, ali gorljive skupine aktivista, liječnika, pacijenata i poslovnih ljudi koji uzvraćaju udarac. Među njima su i američke kućanice, pripadnice srednje klase, koje preko granice krijumčare inzulin i zatim ga poštom šalju neznancima u bočicama koje život znače, a tu su i udruge oboljelih od hepatitisa C, ujedinjeni putem interneta kako bi od tvornice generičkih lijekova iz Indije nabavili jeftiniju verziju tableta koje stoje tisuću dolara."