Rekvijem

.

Svjedočimo li posljednjem činu tragedije koja se u Bosni ponavlja stoljećima? Još od upada Eugena Savojskog u Bosnu, narod je gajio nadu da je moguća promjena. O tom pohodu govori prvi dio romana pod nazivom “Rekvijem”. Kada je Savojski lako osvajao bosanske predjele, katolicima se činilo da je došao spas, no sve je završilo paležom Sarajeva i egzodusom Hrvata. Josip Mlakić kroz zapise franjevaca oživljava to vrijeme i očaj koji jedna zajednica i narod proživljavaju.

Drugi dio, “Južnije od raja”, smješten je u vrijeme Svjetskoga prvenstva u Rusiji, hrvatska nogometna reprezentacija grabi prema finalu, a iz jednog gotovo napuštenog hrvatskog sela polako odlaze i posljednji stanovnici, neki umiru, a neki sreću vide na Zapadu. U njegovu je središtu Ivo, čovjek koji je u ratu izgubio sina i traži njegove posmrtne ostatke, on pazi na cijelo selo koje samo jednom godišnje posjećuju njegovi nekadašnji stanovnici.

Rekvijem zrcali prošlost i sadašnjost, jer one ne mogu jedna bez druge. Josip Mlakić napisao je bolan diptih o vremenima iseljavanja, o dobu kada ni najustrajniji ne mogu preživjeti. Rekvijem je velik i veličanstven roman o Bosni, o zemlji koja nestaje, no iznad svega roman o pokušajima čovjeka da savlada i prevlada sebe i svoja ograničenja.