Svatko može imati svoj ikigai

Američki pisac Dan Buettner je u TED govoru s naslovom “Kako živjeti više od stotinu godina” razmotrio ikigai specifično kao etos zdravlja i dugovječnosti. U vrijeme dok pišem ove redove Buettnerov govor pogledan je više od tri milijuna puta. Buettner objašnjava značajke načina života na pet mjesta na svijetu na kojima ljudi žive dulje. Svaka “plava zona”, kako Buettner naziva ta područja, ima svoju kulturu i tradiciju koje pridonose dugovječnosti. Te zone su Okinawa u Japanu, Sardinija u Italiji, Nicoya u Kostariki, Icaria u Grčkoj i zajednica adventista sedmoga dana u Loma Lindi u Kaliforniji. Od svih tih plavih zona stanovnici Okinawe uživaju najdulji očekivani životni vijek.

Ti jednostavni životni izbori otkrivaju što čini bit ikigaija: osjećaj zajedništva, uravnotežena prehrana i svjesnost o duhovnosti.

Okinawa je skupina otoka na južnom dijelu japanskog arhipelaga. Hvali se brojnim stogodišnjacima. Buettner navodi riječi njegovih stanovnika kao svjedočanstva o tome što čini ikigai: jedan majstor karatea, star stotinu i dvije godine, rekao mu je kako je njegov ikigai ljubav prema borilačkim vještinama; jedan stogodišnji ribar rekao je kako je njegov ikigai u tome što i dalje tri puta tjedno lovi ribu za svoju obitelj; jedna žena stara stotinu i dvije godine rekla je kako je njezin ikigai u držanju majušne praunuke u naručju – rekla je da je to kao skok u raj. Ti jednostavni životni izbori otkrivaju što čini bit ikigaija: osjećaj zajedništva, uravnotežena prehrana i svjesnost o duhovnosti.

Ta su načela vjerojatno očitija na Okinawi, ali dijele ih svi stanovnici Japana. Naposljetku, dugovječnost je posvuda u toj zemlji iznimno visoka. Prema istraživanju koje je 2016. godine provelo Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi, Japanci su u pogledu dugovječnosti bili na četvrtom mjestu na svijetu, s prosječnim očekivanim životnim vijekom od 80,79 godina, nakon stanovnika Hong Konga, Islanda i Švicarske. Japanke su u pogledu duljine životnog vijeka na drugom mjestu, s prosječnim očekivanim životnim vijekom od 87,05 godina, nakon stanovnica Hong Konga, a slijede ih Španjolke.

Fascinantno je zamijetiti u kojoj je mjeri ikigai za mnoge Japance nešto posve prirodno. Istraživači Medicinskog fakulteta Sveučilišta Tohoku u gradu Sendaiju na sjeveru Japana obavili su 2008. godine važno istraživanje zdravstvenih dobrobiti ikigaija (Osjećaj da je život vrijedan življenja (ikigai) i smrtnost u Japanu: Ohsaki studija, Sone et al. 2008.). To istraživanje obuhvatilo je mnogo ispitanika pa je istraživačima omogućilo izvesti statistički važne veze između ikigaija i raznih zdravstvenih dobrobiti.

O ikigaiu, fascinantnoj japanskoj kulturi i filozofiji življenja saznajte na Planetopijinoj srijedi, 21.3. u 19 sati kada je naš gost dr.sc. Lovro Škopljanac. 

 U sklopu tog istraživanja analizirani su podaci iz kohortne studije Nacionalnog zdravstvenog osiguranja (NHI) Ōsaki, utemeljene na istraživanju obavljanom sedam godina. Državni zdravstveni centar Ōsaki je lokalna državna ustanova koja pruža zdravstvene usluge stanovnicima četrnaest općina u dobi od četrdeset do sedamdeset i devet godina, a njih 54 996 dobilo je upitnik za samostalno ispunjavanje. Istraživanje se sastojalo od upitnika s devedeset i tri pitanja o osobnoj i obiteljskoj anamnezi, o fizičkom zdravstvenom stanju, navikama konzumiranja alkohola i pušenja, o radnom mjestu, bračnom statusu, obrazovanju i drugim čimbenicima vezanim uz zdravlje,  uključujući ikigai. Najvažnije pitanje vezano uz ikigai bilo je vrlo izravno: “Imate li ikigai u svojem životu?” Ispitanici su zamoljeni izabrati jedan od tri odgovora: “da”, “nisam siguran” i “ne”. Analizirajući podatke prikupljene od više od 50 000 ljudi, autori Ōsaki studije zaključili su da su “oni koji nisu pronašli svoj ikigai češće samci, nezaposleni, na nižoj obrazovnoj razini, lošijeg zdravlja ili su svoje zdravlje ocijenili slabom ocjenom, osjećali su visoku razinu mentalnog stresa, trpjeli jaku ili umjerenu tjelesnu bol, a tjelesno im je funkcioniranje bilo ograničeno ili je vjerojatnost hodanja bila manja, u usporedbi s onima koji su pronašli svoj osjećaj ikigaija.”

Dakako, na temelju samo ove studije nije moguće zaključiti je li posjedovanje ikigaija dovelo do boljeg bračnog, poslovnog ili obrazovnog statusa ispitanika ili je niz raznih malih uspjeha u životu doveo do jačeg osjećaja ikigaija. Ali, moglo bi se reći da osjećaj ikigaija upućuje na mentalno stanje u kojem ispitanici osjećaju da su sposobni stvoriti sretan i aktivan život. Ikigai je, u određenom smislu, barometar koji odražava svjetonazor na integriran i reprezentativan način.

Ikigai životu daje smisao, a vama daje snagu potrebnu da ustrajete.