Kako pajtonovac vidi kreativnost
Cijenite li i njegujete kreativnost u svemu što radite ili smatrate da je samo za one koji imaju previše vremena i ne znaju kud bi sa sobom? Štogod o njoj mislili, suvremena psihologija kreativnost svrstava u vrline, odnosno kognitivne snage koje povećaju kvalitetu života. Ukratko, kreativnost nas čini ne samo boljim, nego i sretnijim osobama.
A da biste je što prije i bolje razvili, dobro će vam doći najnovija knjiga pajtonovca Johna Cleesa Kreativnost.
U općoj enciklopediji pod kreativnost piše: (prema kreacija; usp. engl. creativity, njem. Kreativität) 1. Sposobnost stvaranja jedinstvenoga i novoga rješenja, ideja, proizvoda i sl. Rezultati moraju biti originalni i statistički rijetki. Kreativni uradak mora u nekoj kulturi biti ocijenjen vrijednim, korisnim, uporabljivim (u području djelatnosti u kojoj je nastao), tj. što je novo ili drukčije nije uvijek i kreativno već je često neprihvaćeno ili čudnovato… Legendarni komičar, glumac i pisac, pajtonovac John Cleese rekao je to puno jednostavnije: Po meni, kreativnost je samo novi način razmišljanja o svijetu.
Uvijek očekujte neočekivano!
Jedan od najslavnijih kreativaca na svijetu tvrdi još i da je kreativnost moguće poučavati… „Ili, točnije rečeno, moguće je naučiti ljude kako stvoriti okolnosti u kojima postaju kreativni.“ No nije ostao samo na riječima nego je i o tome napisao knjigu Kreativnost, kratak i veseo vodič u kojem je jezgrovito, jednostavno i, naravno, kreativno iznio najvažnije postavke i savjete o mentalnim procesima za iznalaženje novih ideja. A čovjek koji je pisao scenarije za filmove Brianov život, Smisao života i Riba zvana Vanda te osmislio gomilu skečeva Monty Paythona vjerojatno zna ponešto o kreativnosti.
Istina je da kreativnost često znamo glorificirati, mistificirati ili elitizirati. No trebali bismo kreativnost zapravo više promatrati kao znatiželju, iskrenost ili znatiželju – vrline koje možemo i trebamo razvijati u bilo kojoj domeni ljudskog djelovanja, pisanju, kuhanju, igranju s djetetom, poslu ili sportu. Jer, kad god otkrijete malo bolji način da nešto obavite, tada ste kreativni. A svi želimo nešto malo bolje obaviti!
Razlog naše nesklonosti da se upustimo u kreativnost velikim dijelim leži i u činjenici da se u školama uglavnom potiče logičko, analitičko i verbalno (numeričko) razmišljanje. No, iako je takav način razmišljanja savršeno prikladan za rješavanje nekih problema, savršeno je beskoristan za neke druge probleme, kaže Cleese.
Kako onda razviti kreativnost? John Cleese prisjetio se u knjizi svojih kreativnih početaka kada je na Cambridgeu gdje je studirao za pravnika upoznao veselo društvance pod nazivom Footlights, a njegova karijera otišla u sasvim drugom smjeru. Pišući o tome što mu je pomagalo kad je pisao skečeve s prijateljem Grahamom Chapmanom, gdje je tijekom godina pronalazio nadahnuće i kako je općenito povećavao i razvijao svoju kreativnost, autor jednog od najizvođenijih i najpopularnijih Pajtonovog skeča „Mrtva papiga“, otkriva nam ulogu koju u tome ima naš nesvjesni um i kako ga najbolje iskoristiti, kako nam ne-razmišljanje o problemu često donosi najbolje rješenje, zašto je odgađanje dobro i zašto se uvijek, baš uvijek kad trebamo pronaći ozbiljno, trajno i važno rješenje moramo nastojati što više igrati. Iako se uglavnom oslanja na svoje spisateljsko iskustvo njegovi savjeti mogu nam svima biti korisni, npr. pronađite nadahnuće u djelima onih kojima se divite, cijenite i male pomake, ne ponavljajte se, čuvajte se pretjerane samouvjerenosti, potražite tuđe mišljenje, najprije se oraspoložite pa stvarajte, isprobavajte, igrajte se.
Suvremena psihologija često istražuje i provodi eksperimente o naravi kreativnosti, no nerijetko i s neočekivanim rezultatima, ali upravo je takva i sama kreativnost. Iznenađuje nas, oduševljava, veseli, ali i gura prema naprijed. Dakle, ako želite biti kreativni, znate što vam je činiti: uvijek očekujte neočekivano!
