Građanski rat riječi

Književnost i povijest bavi se složenim problemom odnosa literarnosti i izvještavanja o prošlosti. Polazište je knjige u suvremenom problemu literarnosti historiografskog teksta, gdje Ivić kritički sagledava trendove u pisanju o prošlosti, od težnji historiografa za povratkom “stvarnosti” događaja mimo zamki jezičnog i literarnog relativizma, do nastojanja da se prošlost izrazi u mediju književnosti (dokumentarna književnost, svjedočanstva, faction). Uzrok tim tendencijama Ivić prvenstveno smatra prodor globalnog neoliberalnog režima u područje književne produkcije i akademije koji nastoji uniformirati kulturne i znanstvene proizvode i izbrisati regionalne razlike, što se najjasnije očituje u uzdizanju engleskoga kao lingue france, e da bi se takve proizvode lakše moglo monetarizirati.

Nasuprot takvim univerzalizacijskim tendencijama, za koje Ivić smatra da zapravo zatiru istinsku kritičku i transgresivnu zadaću znanosti i književnosti, Ivić se zalaže za ponovno suočavanje s ulogom pisma i prakse pisanja pri izgradnji subjektivnosti, za preispitivanje granica koje su nam zadane jezičnom i kulturnom tradicijom prilikom (pre)ispisivanja naše osobne i društvene povijesti, za povijest i književnost čija je zadaća testirati što smo mi sami.