Tehnika

Tehnika spisateljskog zanata

Web cijena: 6,50 €

Poznati tekst ruskog pisca i teoretičara književnosti Viktora Šklovskog, Tehnika spisateljskog zanata, prvi put preveden na hrvatski jezik, jedno je od važnijih djela ruskog formalizma i nezaobilazna uputa svakom piscu i onom koji to želi postati. Jednostavnim i izravnim stilom s dozom britkog humora Šklovski se obraća (mladim) piscima, secira zablude o pisanju, stilu i književnim postupcima te daje jasne i dragocjene smjernice kako treba i ne treba pisati, a svakog će literarnog pretendenta pa i čitatelja natjerati da preispita dosad znane pojmove i pristupe književnom tekstu.

U Tehnici spisateljskog zanata (izvorno objavljenoj 1927. godine), kao i u svom najpoznatijem djelu Teorija proze, Šklovski smatra da je književnost zbirka stilskih i formalnih sredstava koja čitatelja tjeraju na novi pogled na svijet predstavljanjem starih ideja ili uobičajenih iskustava na nove, neobične načine. Taj koncept očuđenja postao je jedan od njegovih glavnih doprinosa u teoriji književnosti i jedan od temelja suvremene humanističke znanosti.

O proizvodu

Format: 11,6×20,6 cm
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 98
Biblioteka: Tok
Izdavač: Sandorf
Izdanje: 2021.
Prevoditelj: Ivo Alebić
ISBN: 9789533513638

Upoznaj autora

Viktor Šklovskij rođen je 24. siječnja 1893. godine u Peterburgu. Studirao je na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Peterburgu, no nikada ga nije okončao. Uoči Prvoga svjetskog rata otišao je na bojište kao dobrovoljac. Godine 1917. postao je član petrogradske Pričuvne oklopne divizije te je aktivno sudjelovao u revolucionarnim previranjima i Građanskom ratu. Jedan je od utemeljitelja kultnoga OPOJAZ-a i formalne metode u znanosti o književnosti. Napisao je više od osamdeset studija posvećenih teoriji književnosti i ruskoj književnosti (Uskrsnuće riječi, 1914., Teorija proze, 1925., Hamburški račun, 1928., Crtice o prozi ruskih klasika, 1955. i dr.). Velik je također bio njegov doprinos u razvoju (ruske) teorije filma (Književnost i film, 1923., Treća tvornica, 1926., Èjzenštejn, 1926./1978. i dr.). Napisao je tri djela autobiografske proze – Sentimentalno putovanje, 1923., Zoo ili pisma ne o ljubavi, 1923., i Živjeli nekoć, 1962. Umro je 1984. u Moskvi.