Mladi perspektivni zagrebački liječnik Goran Brezović krajem osamdesetih odluči ne propustiti priliku života i odlazi u grad koji nikada ne spava. U New Yorku se kao obducent zaposli u manhattanskoj Prosekturi, gdje pokušava zatomiti svoje prokletstvo da unaprijed nasluti nečiju smrt. Među hladnim čelikom i kamenim stolovima zapali se iskra ljubavi s povučenom ali neodoljivom Jane, ženom koja svoje snove o pijanističkoj karijeri nije ostvarila, ali će Gorana upoznati s jazzom i dati mu cijelu sebe.
No tada se u njegovu životu pojavi Ruth, karizmatična povjesničarka umjetnosti židovskog podrijetla, koja ga uvodi u svijet slikarskih aukcija, Caravaggia i Hoppera, u razgovore o Holokaustu i moći slike da pamti ono što bi svijet najradije zaboravio. S njom Goran upoznaje drugi dio sebe, onaj koji smrt ne gleda samo pod skalpelom nego i na platnu.
Kada u Hrvatskoj rat bukne punom snagom, Goran će preko noći ostaviti sve, i ženu koju voli i grad u kojem gradi karijeru, vratiti se u domovinu pa dobrovoljno otići u Vukovar, za koji i kao liječnik i kao čovjek naslućuje da će postati mjesto žrtve.
O proizvodu
Izdanje: 2026.
Format: 15 x 22,5 cm
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 400
ISBN: 9789533589121
Upoznaj autora
Roman Pavić rođen je u Osijeku 4. srpnja 1969. U rodnom je gradu završio osnovnu i srednju školu, a Medicinski fakultet u Zagrebu 1994., gdje je završio i specijalizaciju iz kirurgije 2001., nakon čega je subspecijalizirao traumatologiju i plastičnu kirurgiju te specijalizirao ortopediju i traumatologiju, kao i hitnu medicinu. Doktor znanosti je od 2006. Radio je kao znanstveni asistent na Sveučilištu Connecticut u SAD-u. Bio je zaposlen u KB-u Osijek u Klinici za kirurgiju, a od 2011. pročelnik je Zavoda za kirurgiju šake u Klinici za traumatologiju u Zagrebu, KBC Sestre milosrdnice. Znanstveni je savjetnik i redoviti profesor na Katedri za kirurgiju Medicinskog fakulteta u Osijeku. Objavio je više od stotinu medicinskih znanstvenih i stručnih radova. Na Oxfordskom sveučilištu dobio je priznanje za izvrsnost kao recenzent za časopis Injury u četiri navrata. Također je bio izlagač i voditelj na brojnim hrvatskim i svjetskim medicinskim kongresima, što mu je donijelo priznanje Sveučilišta u Torinu. Bio je dragovoljac Domovinskog rata od kraja lipnja 1991.; ranjen je u Tenji prilikom spašavanja i izvlačenja ranjenika. Iz područja povijesti također ima objavljen međunarodno indeksirani znanstveni rad. Ljubitelj je povijesti i umjetnosti te poznavatelj borilačkih vještina, osobito juda i karatea. Pozdrav iz Staljingrada prvi mu je roman.
