Tanka opna sna
O knjizi
U zbirci tanka opna sna Amira Kapetanovića stih i proza ravnopravno dišu pod istim nebom: kratke lirske forme japanske provenijencije – tanka, haiku, haibun – susreću se s proznim minijaturama koje šire njihove odjeke u narativ, tvoreći gust, a ipak prozračan tekstualni mozaik. Mediteran, Slavonija i istarske hridi, ratna skloništa, bakin vrt i djedova radionica dio su iste prepoznatljive geografije sjećanja. A iz tog krajolika, iz obiteljskog pamćenja i intimne svakodnevice crpi Kapetanović slike gotovo zenovske jednostavnosti.
Valja napomenuti: raznolikost oblika ne služi ovdje stilskoj akrobaciji, nego produbljivanju iskustva. Standard i dijalekt, šapat djeteta, glas prognanika i tišina predaka u Kapetanovićevoj su knjizi ravnopravni, a tradicionalne japanske forme nalaze “domaću” temperaturu – umjesto egzotike, nude precizan okvir, savršenu košuljicu od riječi za iskustvo koje osjećamo svojim: miris kave u kuhinji, zvuk rijeke, šum šljive u cvatu, neizgovorenu bol u hodniku u kojemu se identificiraju tijela nestalih.
Amir Kapetanović, nagrađivan na mnogim domaćim i inozemnim natječajima za haiku, u tankoj opni sna potvrđuje se kao autor koji raznolike tradicije i idiome iznimno vješto spaja bez hijerarhije – u knjizi u kojoj različiti jezični entiteti, prostori i poetike stoje rame uz rame, u tihoj, ali upornoj obrani čovjekove unutarnje slobode.
Knjigu ilustrirao Vanja Čučković.
Detalji
Upoznaj autora
Amir Kapetanović
Rođen je 1975. u Pakracu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je hrvatski jezik i književnost 1997. godine. Od 1998. radi na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu kao znanstveni novak na projektu akademika Josipa Vončine Tekstologija hrvatske pisane baštine i posvećuje se primarnim filološkim (tekstološkim) istraživanjima te proučavanju povijesti hrvatskoga jezika 16. – 20. stoljeća. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pohađao je poslijediplomski studij i 2001. obranio magistarski rad Jezičnostilski mozaik i nova tekstološka obrada Mišterija vele lipa i slavna (1556.). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je 2004. doktorsku disertaciju Arhaizmi u hrvatskom jeziku. Autor je četrdesetak znanstvenih radova. Priredio je samostalno ili sa suradnicima dva kritička izdanja, oba nagrađena (Književna djela N. Nalješkovića i Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo: pjesme, plačevi i prikazanja na starohrvatskom jeziku).
