Knjiga drvo
U pohvalu sjene

U pohvalu sjene

Oda japanskoj estetici
Web cijena: 13,90 €

Zanimljivo je napomenuti da Tanizakijevo djelo U pohvalu sjene predstavlja svojevrstan esej kojem u književnosti 20. stoljeća u svijetu nema odgovarajućeg pandana.
Vojo Šindolić

U pohvalu sjene poetična je oda tradicionalnoj japanskoj estetici. U slobodnom, razigranom luku, od arhitekture do kazališta nō, od kuhinje do rasvjete, Tanizaki nas uči vidjeti ljepotu u potamnjelom metalu, dostojanstvenost u neglaziranoj keramici, prvenstvo organskih materijala koji svjedoče o dodiru ljudskih ruku. Ujedno je i začudno proročanska: nježno upozorava na opasnost od retuširane savršenosti i podsjeća da previše svjetla može onečistiti naš prirodni svijet.

Esej o tajanstvenom i tihom svijetu tame i sjena svrstava se među najznačajnije i najljepše stranice japanske književnosti, ovdje u prijevodu pjesnika Voje Šindolića.

Ono što nazivamo ljepotom najčešće proizlazi iz životne stvarnosti. Naši preci su bili prinuđeni živjeti u mračnim prostorijama pa su tako otkrili svojstva sjene i počeli je koristiti u svrhu lijepog. Doista, ljepota japanske sobe rađa se iz raznolikosti nijansi svjetlosti i sjena, ni iz čega drugog.
Junichiro Tanizaki

Želio bih, barem u književnosti, zadržati svijet sjena koji postupno gubimo. Volio bih priskrbiti golemu nadstrešnicu za dvorac koji zovemo književnost. Zato bih unutrašnjost njegovih zidova prekrio sjenama, ono što se odveć jasno vidi gurnuo bih u dubinu a nepotrebne ukrase skinuo.
Junichiro Tanizaki 

O proizvodu

Format: 11×17 cm
Uvez: meki
Broj stranica: 136
Biblioteka: Quantum
Izdavač: Planetopija
Izdanje: Siječanj, 2026.
Prevoditelj: Vojo Šindolić
ISBN: 978-953-257-640-5

Upoznaj autora

Junichiro Tanizaki (1886.–1965.) jedan je od najznačajnijih japanskih književnika 20. stoljeća, više više puta predlagan za Nobelovu nagradu za književnost. Rođen u Tokiju, rano se zainteresirao za kazalište i tradicionalnu japansku umjetnost, što je snažno obilježilo njegovo stvaralaštvo. U djelima se neprestano bavio temama seksualnosti, ženske ljepote, strasti i moralnih proturječja, često pod utjecajem zapadne dekadencije, a kasnije sve više japanske tradicije. Prekretnicu u njegovu stvaralaštvu predstavlja potres 1923., nakon kojeg se okreće klasičnoj japanskoj kulturi. Njegovo remek-djelo U pohvalu sjene te romani Sestre Makioka, Ključ i Dnevnik ludog starca svrstavaju ga među najprevođenije japanske pisce.