Šta da se radi?
O knjizi
Kultni roman Šta da se radi? Nikolaja Černiševskog, napisan unutar zidina Petropavlovske tvrđave između prosinca 1862. i travnja 1863., odigrao je golemu ulogu ne samo unutar ruske književnosti nego i u društveno-političkoj borbi, inspiriravši cijelu generaciju revolucionarnih mislilaca (ne samo ruskih i ne samo ondašnjih!). Kroz teme o emancipaciji žena, o ljubavi, braku, obiteljskim odnosima, razumnom egoizmu, stanovitom samoupravljanju, revoluciji, Černiševski izlaže viziju pravednijega društva utemeljena na razumu, pravednosti i vjeri u ljudski napredak — društva slobode i jednakosti svih ljudi. Roman provocira, inspirira i poziva na promišljanje (i ne samo!) o tome kako bi izgledao poželjan svijet koji bismo mogli — i trebali — stvoriti, u kojemu bi svima bilo »vječno proljeće i ljeto, vječna radost«!
Roman je to o »novim ljudima«, individuumima koji su nadišli svijest stada, a kao takav itekako aktualan i danas; priča je to o junakinji romana – Veri Pavlovnoj, o ženi i njezinoj potrazi za osobnom i društvenom slobodom, te mnogim bitnim životnim pitanjima koja nas zaokupljaju i danas…
Detalji
Upoznaj autora
Nikolaj Gavrilovič Černiševski
Ruski publicist i književnik (Saratov, 24. VII. 1828 – Saratov, 29. X. 1889). Od 1854. s N. A. Njekrasovom i N. A. Dobroljubovom surađivao u časopisu Sovremennik i postao vrlo utjecajan među ruskim radikalima. Zbog prevratničke djelatnosti 1862. zatvoren, a 1864. osuđen na sedam godina robije i doživotno progonstvo u Sibir. Tek 1889. dopušten mu je povratak u Saratov. Kao filozof bio je pod utjecajem Hegela i Feuerbacha pa mu disertacija Estetski odnosi umjetnosti prema zbilji (Êstetičeskie otnošenija iskusstva k dejstvitel’nosti, 1855) poriče idealizam i dokazuje kako »lijepo u životu stoji iznad lijepoga u umjetnosti«. U književnoj kritici Ogledi o Gogoljevu razdoblju ruske književnosti (Očerki gogolevskogo perioda russkoj literatury, 1855) traži da književnost bude sredstvom društvene kritike. Kao ekonomist kritički je razradio političku ekonomiju J. S. Milla, kao publicist znao je nastupiti i protiv velikoruskog nacionalizma. U zatvoru je napisao roman Što da se radi? (Čto delat’?, 1863), u kojem se zalagao za ravnopravnost žena, napredak putem zadružnih radionica, etiku »razumnog egoizma«, i stvorio fantastičnu, utopijsku sliku budućnosti (zamišljenu prema F. M. Ch. Fourieru). Didaktika romana znatno je utjecala na mlade naraštaje unatoč redarstvenim zabranama do 1905. god.
