Hrana za život - filozofija zdravlja i održivosti koja traje

U vrijeme kada u Hrvatskoj nisu ni postojale kuharice o zdravoj prehrani ili knjige koje bi ukazivale na utjecaj prehrane na zdravlje, ova je knjiga bila svojevrsni filozofski manifest, revolucionarni pogled na povezanost prehrane, zdravlja i životne ravnoteže. Rijetko se koja knjiga na ovaj način prometne u uspješnicu i postane klasik jednako važan danas kao i tada. Što je razlog njezine dugovječnosti? Zašto današnji čitatelj treba pročitati ovu knjigu? Hoće li mu ona donijeti olakšanje i neophodno znanje za snalaženje u kaotičnom moru informacija o tome što bismo trebali jesti?

Makrobiotika – filozofija ispred svog vremena

Makrobiotiku su kreirali pojedinci s nevjerojatnom sposobnošću tankoćutnog promatranja čovjeka i prirode. Kroz promatranje i eksperimentiranje razumjeli su da određene namirnice mogu potaknuti prirodnu sposobnost tijela da stvara ravnotežu. Upravo ta univerzalna prirodna načela čine srž Hrane za život, koja jasno ukazuje na to koje namirnice podržavaju zdravlje, a koje ga remete. Zlatko i Jadranka svoje su znanje usvajali učeći od Michija Kushija, te proučavajući i druge velike reformatore makrobiotike kao što su George Ohsawa, Sagen Ishizuka, ali i samog Hipokrata i uglednog njemačkog liječnika Christopha Hufelanda iz 18. stoljeća koji je uvelike pridonio intelektualnoj povijesti makrobiotičkog koncepta.

Preteča znanstvenog razmišljanja

U vrijeme kada znanost još nije promišljala o prehrani kao ključnom čimbeniku ljudskog zdravlja, Hrana za život nudila je inovativne smjernice koje su nadilazile tadašnje standarde. Makrobiotička načela prehrane promiču ravnotežu i prirodnu sposobnost tijela da se regenerira kroz kvalitetno odabrane namirnice. No, upravo zbog svoje novine i drugačijeg pristupa, sama makrobiotika često je bila osporavana, ismijavana, te doživljena kao neobična alternativa, pa čak i kontroverza.  U međuvremenu, a trebalo je skoro 30 godina, znanost je ipak premostila veliku prazninu koja je postojala između makrobiotike kao holističke discipline i znanosti koja se temelji na provjerenim i dokazanim rezultatima.

Paralelno s tim, došlo je i do globalnog porasta zanimanja za plant-based prehranu. Ovaj trend, koji poštuje ista univerzalna načela prirodne i cjelovite prehrane kao i makrobiotika, danas uključuje sve više pojedinaca, organizacija i prehrambenih industrija, postao je snažan pokret koji ne samo da dobiva znanstvenu podršku, već i odražava svijest suvremenog čovjeka o važnosti održivosti, dobrobiti za okoliš te o etičkom pristupu i pravima životinja.

Prehrana budućnosti već je ovdje

Danas, nakon 30 godina, znanstvenici i stručnjaci naglašavaju iste ključne poruke kao i autori Hrane za život:   

• Temelj ljudske prehrane treba biti hrana biljnog porijekla. Biljke su prave tvornice hranjivih vrijednosti, nutritivne elektrane s tisućama fitokemikalija koje su potrebne za optimalno zdravlje, stoga je najvažnije da se pitamo: koje ćemo povrće i voće, žitarice i mahunarke danas jesti. Naš crijevni mikrobiom ih obožava jer su puni vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa.

• Jedite raznoliko i svaki tjedan pojedite oko 30 namirnica biljnog porijekla.

• Jedite fermentiranu hranu koja sadrži korisne probiotike.

• Izbjegavajte rafinirane, ultraprocesirane namirnice - one su nutritivno osiromašene i negativno utječu na zdravlje.

• Šećer je vaš najveći neprijatelj – zaista ne postoji niti jedan argument u njegovu obranu.

• Smanjite konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda. Razlozi su brojni - upalni procesi, pretjerana stimulacija imunosnog sustava, taloženje plaka u arterijama, krvni ugrušci i problemi sa srcem samo su neki od njih.

• Gluten je nepravedno osuđen na izbjegavanje – osim ako ne bolujete od celijakije. Tjestenina i kruh bez glutena nisu zdravija varijanta jer često povećavaju glukozu u krvi, manjkaju im vitamini i nemaju dovoljno vlakana. Nećete pogriješiti ako umjereno jedete kruh od kiselog tijesta i cjelovitih žitarica kao i tjesteninu od cjelovitog brašna.

• Morski plodovi kao i riba uzgajaju se na neodrživ način i zagađeni su mikroplastikom pa ih jedite rijetko.

• Konzumacija kravljeg mlijeka ne unapređuje zdravlje kostiju, ne povećava vitamin D a najčešće povećava upalne procese, tjelesnu težinu i može uzrokovati hormonalnu neravnotežu.

• Morsko povrće tj. alge, hrana su budućnosti, uzgajane u sigurnom okolišu i prepune nutrijenata.

• Orašasti plodovi i sjemenke štite organizam od bolesti srca i karcinoma.

• Pri odabiru, razmišljajte kako namirnice koje jedete utječu na okoliš pa birajte one  ekološki uzgojene.

• Kadgod možete kuhajte sami za sebe i žvačite jer probava započinje u vašim ustima.

• Prilikom svakog obroka sjetite se da je hrana lijek i da svojim odabirom gradite svoje zdravlje na putu prema dugovječnosti.

Nasljeđe za zdraviji svijet

U Hrani za život naći ćete mnoštvo korisnih podataka, objašnjenja i savjeta kao i detaljan plan tri dnevna obroka za sedam dana u tjednu. Priča je zapravo jednostavna - raznovrsna biljna prehrana predstavlja prijateljski nastrojene i naše najveće saveznike koji imaju širok raspon pozitivnog djelovanja – one pomažu našem tijelu da obavlja svoj posao na najbolji način i čuvaju nas svaki dan. Zlatko i Jadranka nesebično su podijelili svoje znanje u knjizi koja ostaje inspiracija i putokaz za nove generacije. Duboka i univerzalna životna načela vremenom ne gube na vrijednosti pa tako ni znanje u ovoj knjizi. Štoviše, u vrijeme globalne epidemije autoimunih i degenerativnih bolesti njezine poruke zvuče glasnije i važnije nego ikad prije.

Pročitati ovu knjigu znači dati priliku rješenjima koja su logična, cjelovita, ekološka, jednostavna, danas i znanstveno potvrđena.

Pročitati ovu knjigu znači pokloniti dragocjen dar sebi.