Sporazum cvetkovic macek

Sporazum Cvetković-Maček

Cijena: 32,90 €

Ljubo Boban otkrio je mnoge nove dokumente, široj javnosti dotad nepoznate i nekorištene u historiografiji. Jedan od ocjenjivača disertacije, Vaso Bogdanov, tražio je od Bobana da iz disertacije izbaci neke tvrdnje za koje je smatrao da su sporne, a Jaroslav Šidak i Mirjana Gross predložili su Bobanu neka revidira svoje tvrdnje o Mačekovu velikohrvatstvu i zamijeni to „drugim, ispravnijim pojmom”. Boban je poslušao savjet svojih profesora i izostavio tvrdnje o „velikohrvatskom karakteru” Mačekove politike u vrijeme donošenja sporazuma, pa je termine „velikohrvatske ambicije” ili „velikohrvatski program” zamijenio „teritorijalnim zahtjevima” odnosno „teritorijalnim programom”. Druga polemika dogodila se nakon što je 1965. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranom disertacije Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941. doktorirao Franjo Tuđman.

Ljubo Boban u Telegramu je iznio ozbiljne optužbe da ga je Tuđman plagirao, osobito u dijelovima svoga rukopisa gdje objašnjava postanak Sporazuma Cvetković-Maček i Banovine Hrvatske. U polemiku se uključio i Tuđmanov mentor Vaso Bogdanov, koji je imao primjerak Bobanove još neobjavljene disertacije o Sporazumu Cvetković-Maček. Bilo je očito da je Tuđman neovlašteno došao do Bobanova rukopisa i da ga je prekomjerno koristio.

O proizvodu

Format: 15×23,2 cm
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 648
Biblioteka: Kultura i civilizacija
Izdavač: Naklada Ljevak
Izdanje: 2023.
ISBN: 9789533556567

Upoznaj autora

Ljubo Boban (1933. – 1994.) povjesničar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu i redoviti član JAZU-a/HAZU-a. Diplomirao je povijest 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1964. je obranio disertaciju Sporazum Cvetković-Maček. Proučavao je hrvatsku i jugoslavensku povijest u razdoblju između dvaju svjetskih ratova istražujući političku povijest HSS-a i njegova vodstva, ponajprije djelovanje Vladka Mačeka. Prikupljao je i objavljivao izvornu građu i polemizirao o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije te o problemima utvrđivanja žrtava Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji i Hrvatskoj, posebno u logoru Jasenovac. Godine 1971. sudjelovao je u osnivanju Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu te bio i njegov direktor (1972. – 1974.). Glavna djela: Sporazum Cvetković-Maček (1965.), Svetozar Pribićević u opoziciji 1928–1936 (1973.), Maček i politika Hrvatske seljačke stranke 1928–1941 (i–ii, 1974.), Hrvatska u arhivima izbjegličke vlade 1941–1943 (1985.), Hrvatska u diplomatskim izvještajima izbjegličke vlade 1941–1943 (i–ii, 1988.), Kontroverze iz povijesti Jugoslavije (i–iii, 1987. – 1990.), Dr. Tomo Jančiković. HSS između zapadnih saveznika i jugoslavenskih komunista (1996.) i atlas Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine (1992.).