Max Linder, glavni junak Vilinske priče, tipičan je lik kakve smo zavoljeli u brojnim romanima Gorana Tribusona: simpatični gubitnik kojega ponekad život, ponekad i sam sebe, baca na dno, a onda ponovno pronalazi način kako se vratiti. Iako ga se bogata obitelj rano odrekla, on baš i neće žaliti i neće zazirati ni od kakva posla: bit će policajac, istražitelj, švercer, vojnik, ali i trgovac nekretninama. No Max Linder samo je katalizator burne njemačke i europske povijesti prve polovine 20. stoljeća koja će se prelomiti preko njegovih leđa: dva rata, političke promjene, nesretne ljubavi i avanture kao iz kakva najuzbudljivijeg filma.
Sve će bolje poznavatelje Tribusonova opusa ovaj roman odvesti u ranu autorovu fazu koju su teoretičari nazvali fantastičarskom, iako se sličnim stilom pripovijedanja bavio i poslije, ponajviše u zbirci pripovijedaka Zvijezda kabarea (1998.), i ovaj je roman neka vrsta poetičkoga nastavka te sada već kultne zbirke priča, a može se, naravno, čitati i kao samostalno djelo. Roman Vilinska priča koliko je bildungsroman toliko je i bajka, neobična i na trenutke nevjerojatna priča o trima ženama i trima ljubavima koje su bile osuđene na propast. Iako je ovo roman o nesretnom životu nesretnih ljudi, on je istodobno i vrlo zabavan, napet i
pisan neodoljivim tribusonovskim stilom.
O proizvodu
Format:
13.5x20.5 cm
Uvez:
meki
Broj stranica:
332
Biblioteka:
Puls
Izdavač:
Puls
Izdanje:
2021.
Upoznaj autora
Goran Tribuson je jedan od najvažnijih predstavnika tzv. žanrovske proze u Hrvatskoj, i što je još važnije, jedan je od ponajboljih i najčitanijih hrvatskih prozaika. Književnu karijeru započeo je početkom sedamdesetih s generacijom borgesovaca, ispisujući tzv. fantastičku književnost, da bi mu kasnije radove obilježio zaokret prema stvarnosnoj prozi, s izrazitim socijalnim backgroundom i naglašeno prisutnim elementima rock-kulture. Vješto se koristeći elementima kriminalističkog romana ispisuje ponajbolje stranice suvremene hrvatske proze poslije Antuna Šoljana.
Prvu knjigu kratkih priča Zavjera kartografa objavio je 1972., a potom još niz novelističkih zbirki (Praška smrt, Raj za pse, Spavaća kola, Klasici na ekranu, Zvijezda kabarea), kao i izabrane priče Osmi okular.
Tribusonov se prozni opus, osim opsežnošću, odlikuje i žanrovskom razvedenošću, tematskom raznolikošću i poetičkim mijenama. Ono što ostaje nepromjenjivim kao poveznica toga raznolikog opusa jest uklanjanje svakoj ideologizaciji, pripovjedačka vještina, visoka zanatska razina i stalna svijest o potrebama čitatelja kao krajnjega "korisnika" literature. Piše još i televizijske i filmske scenarije. Na Akademiji dramske umjetnosti predaje filmski scenarij.
