Knjiga drvo
Mileva einstein

Mileva Einstein, teorija tuge m.u.

Web cijena: 10,49 €

Trenutno nedostupno
Za više informacija molimo kontaktirajte nas na +385 1 4815 162 ili pomoc@planetopija.hr
Želiš primiti obavijest kad proizvod postane dostupan?

Kada u osvit Prvoga svjetskoga rata, tek što je sa sinovima došla u Berlin, gdje je njezin suprug, najslavniji znanstvenik dvadesetog stoljeća Albert Einstein upravo dobio posao, primi pismo s Uvjetima o njihovu međusobnom životu, Milevi Einstein ionako napuknut život sasvim se izokrene. Ostaje sama, s dvojicom sinova, s golemim teretom tuge koju nosi u sebi, sa svim padovima i slomovima koje je imala u životu i koje će tek doživjeti.

Osoba koja je bila predodređena za najveće znanstvene dosege, genijalna matematičarka, prva žena na politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu, uvijek druga i drugačija, Mileva Einstein rođena Marić, iz bogate vojvođanske obitelji, u svojoj je sudbini gotovo paradigmatična kada razmišljamo o položaju žena. Njezina teorija tuge teška je poput bilo koje teorije relativnosti, ali i mnogo češća od nje. Prtljaga tuge koju je nosila od najranije mladosti do smrti, u kojoj su se tijekom vremena samo dodavali tegobni trenuci, od šepanja i ruganja djece, preko ljubavi i neuspjelog braka s Albertom, do smrti djeteta, bolesne sestre, nezavršenog fakulteta, loše materijalne situacije i teške bolesti najmlađega sina, teret je koji može razumjeti svaka čitateljica ili čitatelj.

Slavenka Drakulić u romanu Mileva Einstein, teorija tuge oživila je genija i njegovu obitelj. Pred nama je iskrsnula opipljiva, stvarna, puna života, ali i depresije, melankolije i ljubavi Mileva, žena u kojoj se ogledaju sve uloge koje žene stalno i iznova podnose i s kojima se nose snažnije od bilo kojeg muškarca.

Slavenka Drakulić autorica je koja doista sjajno umije dvije stvari – fikcionalizirati činjenice i ukazati na krhkost ženskog identiteta u trenutku kada odustane i podčini se drugome.

Jagna Pogačnik, Jutarnji list

Pričajući ljubavnu priču o ženi koja se zaljubi u Picassa i time izgubi sve – svoju umjetnost, fotografije, šansu da se ostvari profesionalno, ali i svoju osobnost, pa i zdravlje – Slavenka Drakulić savršeno odmjereno, a samim tim i uvjerljivo, opisuje propadanje jedne istinske umjetnice.

Bojana Radović, Večernji list

Roman Dora i Minotaur nastavak je trajne zaokupljenosti Slavenke Drakulić problemima žene u modernom svijetu, u prvom redu tematikom ženskog tijela, bolesti i traume. Interpretacija Dore Maar literarno je uvjerljiva zahvaljujući autoričinoj sposobnosti da iz naoko običnih, banalnih ožiljaka skrivenih u tamnim dubinama ljudskog bića izvuče šira, univerzalna značenja.

Strahimir Primorac, Forum

O proizvodu

Izdanje: 2016.
Format: 20.4x13.5 cm
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 224
ISBN: 9789532668148
Biblioteka: -
Izdavač: Fraktura

Upoznaj autora

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica, rođena je u Rijeci 1949. Diplomirala je književnost i sociologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na tridesetak jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga Smrtni grijesi feminizma (1984.), jedan od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, nedavno je u proširenom izdanju ponovno objavljena u Frakturi. Uslijedili su publicistički naslovi Kako smo preživjeli, Oni ne bi ni mrava zgazili, Cafe Europa, The Balkan Express, Tijelo njenog tijela i Basne o komunizmu. Godine 2021. objavljeno je novo izdanje eseja Cafe Europa pod naslovom U kavani Europa, kao i nastavak Ponovo u kavani Europa.

Najnovija autoričina zbirka eseja Rat je svugdje isti (2022.) okuplja tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljene od 1991. do današnjih dana u većinom stranim novinama i magazinima. U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i dvije knjige priča: Nevidljiva žena i druge priče te O čemu ne govorimo. Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima. Više na www.slavenkadrakulic.com