Povratak Filipa Latinovicza

Drugo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava šest svezaka – dvosveščani roman Banket u Blitvi, roman Povratak Filipa Latinovicza, knjige Glembajevi – Drame, Glembajvei – Proza i Aretej.

Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante Žužul

Povratak Filipa Latinovicza ogledni je primjer romana o umjetniku i umjetnosti. Inicijalna narativna sekvencija romana obilježena je arhetipskim motivom povratka »izgubljenoga sina«. Kriza identiteta, raspad svih vrijednosti, razočaranje europskom kulturom i civilizacijom, umjetničko klonuće – sve je to duhovna »prtljaga« s kojom se Filip vraća iz svijeta ne bi li, u ponovnom kontaktu sa zavičajnom podlogom, neiskvarenom prirodom i uspomenama iz djetinjstva, akumulirao novu životnu i umjetničku snagu. – akademik Krešimir Nemec

Povratak u domovinu izaziva u Filipu snažne dojmove i budi, barem u početku, ugaslu životnu energiju. Jedan od važnijih motiva njegova povratka bio je i pokušaj da ispita svoj odnos prema zavičaju, stupanj pripadnosti panonskom, hrvatskom prostoru i kulturi. Taj odnos prema »podlozi« smatra ključnim u definiranju svojega identiteta.

Zasićen zapadnoeuropskom urbanom civilizacijom, »industrijalnim napravama« i neestetskim slikama smrdljiva velegrada, Latinovicz zamišlja svoj zavičaj kao idilu, živopisnu oazu mira, spokojstva i tišine: »Spava Panonija i nema čađe, ni jurnjave, ni živaca.« (PFL: 39) Panonski pejzaž za njega je metonimija hrvatske supstancije.

Stvarnost je, međutim, posve drukčija. Već susret s panonskim seljakom Jožom Podravcem (likom koji se pojavljuje i u Krležinoj drami U logoru) pokazuje koliko se slikar svih tih godina duhovno udaljio od panonske sredine. Uputivši se majci u Kostanjevec, slikar vodi razgovor s kočijašem Jožom Podravcem. U dijalogu s panonskim seljakom Filip spoznaje ponore koji ga odvajaju od zbiljskoga života i u kojoj se mjeri on otkinuo od panonske podloge.

Roman Povratak Filipa Latinovicza jedno je od reprezentativnih Krležinih djela.