Od 1930-ih do 1970-ih, filozof Martin Heidegger zapisivao je svoja razmišljanja u knjižice koje je, zbog njihovog uveza, on sam povremeno nazivao Crnim bilježnicama. Njihovim objavljivanjem ponovno su oživljene rasprave o ulozi svjetski poznatih mislilaca u prijelomnim povijesnim događajima, posebice one o isprepletenosti filozofije i nacionalsocijalizma, pa je međunarodna kontroverza u vezi s tim temama dobila novu dimenziju. Iako je Heideggerova naklonost nacionalsocijalizmu mnogima otprije bila poznata, Crne bilježnice su prvi put pokazale da je njegov antisemitizam bio puno više od osobne reakcije na turbulentna društvena i politička zbivanja. Heideggerovi kontroverzni zapisi ne sadrže samo antisemitske opaske, već pokazuju kako je nesumnjivi intelektualni autoritet tog vremena osnovne ideje antisemitizma utkao i u svoje filozofsko razmišljanje. On je antisemitizmu pokušao pripisati filozofsko značenje, sa „Židovima“ i „svjetskim židovstvom“ kao glavnim antagonistima projekta što ga je prigrlio.
Zbornik Novi pogled na Heideggera, pored opširnog i informativnog uvoda, sadrži i deset tekstova eminentnih svjetskih filozofa, psihoanalitičara te povjesničara kulture i filozofije. Istražujući Heideggerove filozofske i političke misli, autori pokušavaju odgovoriti na pitanje mogu li Crne bilježnice promijeniti pogled na njegovu filozofiju u cjelini te zahtijevaju li ti novi uvidi temeljito preispitivanje opusa jednog od najvećih i najutjecajnijih filozofa 20. stoljeća.
