Pitanje identiteta jedno je od najvažnijih pitanja modernih društava, pa tako i Izraela, otkud potječe autor, Hrvatske, država Europske unije i Zapada općenito. Nacionalizam i nacionalni identitet predmeti su oštrih polemika, a oštrina polemike kadgod se temelji na lošem, nepotpunom i netočnom shvaćanju nacionalizma kao modernog fenomena i kao političke filozofije, ali isto tako i „liberalnog internacionalizma“ ili „liberalnog globalizma“ koji se često promatra odveć blagonaklono i bez prepoznavanja totalitarnih opasnosti koje je, poput svake imperijalističke ideje, kadar iznjedriti.
Yoram Hazony ukazuje kako je u Britaniji, kroz izlazak iz EU-a i u Americi kroz Trumpovu pobjedu na izborima 2016., nacionalizam ponovno postao aktualan premda današnji diskurs u društvu, koji postoji tek nekoliko desetljeća, upućuje na to da je nacionalizam „nešto zlo“. Nacionalizam se, ipak, donedavno držao za suprotnost imperijalizmu, a autor ukazuje kako je još uvijek tako. Protiveći se imperijalizmu a zastupajući pravo naroda na političku, ekonomsku, kulturnu i drugu slobodu i nezavisnost, Hazony uvjerljivo objašnjava zašto je nacionalna država najbolji okvir za ostvarenje tih sloboda i prava. Autor se u djelu poziva na povijesna iskustva, koja sežu do drevnih bliskoistočnih carstava i židovske države.
Hazony u ovome djelu kritički propituje predodžbu da je liberalni globalizam suprotnost nasilnom nacionalizmu, te pokazuje da je na djelu suprotno: da liberalni globalizam postaje agresivan, suzbija kritičku misao i promiče jednoumlje, te je u biti nositelj novoga imperijalizma. To je branjivo stajalište, u potpunosti utemeljeno u političkoj stvarnosti, koje zavrjeđuje pozornost, ali nije uobičajeno u srednjostrujaškim političkim analizama. Zato ova Hazonyjeva knjiga uvelike pridonosi politološkim promišljanjima i boljem shvaćanju suvremenih zapadnjačkih društvenih procesa.
doc. dr. sc. Boris Havel
