Obiteljske slike knjiga je izabranih autobiografskih zapisa iz opusa Gorana Tribusona koja započinje dvjema antologijskim pričama, onom o majci (Mrtva priroda) i o ocu (Grobljanska lirika), a nastavlja se nizom sjajnih, duhovitih i dirljivih zapisa iz autorova života najčešće opisanih preko nekih popkulturnih fenomena i pojava. Kako se išlo u kino u njegovu djetinjstvu, što se gledalo na televiziji, koja se glazba slušala, koji su sportovi bili popularni, kako je doživio prve kazališne posjete, a kako prva slušanja klasične glazbe. Poseban, završni dio, opisuje kako se i koga voljelo, i to otprije vrtića pa do studentskih dana.
Vjerojatno najpopularniji segment opusa Gorana Tribusona, razasut po brojnim knjigama, sad se našao, u izboru samog autora, ukoričen u jednu knjigu koja će čuvati ove ne samo autorove nego i vrhunce autobiografske proze cijele suvremene hrvatske književnosti.
O proizvodu
Format:
14 x 21,5 cm
Uvez:
meki
Broj stranica:
524
Biblioteka:
-
Izdavač:
Petrine knjige
Izdanje:
2022.
Upoznaj autora
Goran Tribuson je jedan od najvažnijih predstavnika tzv. žanrovske proze u Hrvatskoj, i što je još važnije, jedan je od ponajboljih i najčitanijih hrvatskih prozaika. Književnu karijeru započeo je početkom sedamdesetih s generacijom borgesovaca, ispisujući tzv. fantastičku književnost, da bi mu kasnije radove obilježio zaokret prema stvarnosnoj prozi, s izrazitim socijalnim backgroundom i naglašeno prisutnim elementima rock-kulture. Vješto se koristeći elementima kriminalističkog romana ispisuje ponajbolje stranice suvremene hrvatske proze poslije Antuna Šoljana.
Prvu knjigu kratkih priča Zavjera kartografa objavio je 1972., a potom još niz novelističkih zbirki (Praška smrt, Raj za pse, Spavaća kola, Klasici na ekranu, Zvijezda kabarea), kao i izabrane priče Osmi okular.
Tribusonov se prozni opus, osim opsežnošću, odlikuje i žanrovskom razvedenošću, tematskom raznolikošću i poetičkim mijenama. Ono što ostaje nepromjenjivim kao poveznica toga raznolikog opusa jest uklanjanje svakoj ideologizaciji, pripovjedačka vještina, visoka zanatska razina i stalna svijest o potrebama čitatelja kao krajnjega "korisnika" literature. Piše još i televizijske i filmske scenarije. Na Akademiji dramske umjetnosti predaje filmski scenarij.
