Izgubljeni biser, nađeni biser, biser

Vesna Krmpotić (Dubrovnik, 17. VI. 1932 – Beograd, 21. VIII. 2018) cijenjena je hrvatska književnica, pjesnikinja i prevoditeljica. Završila je studij psihologije i engleskog jezika na Filozofskome fakultetu u Zagrebu; kao stipendistica indijske vlade bila je na dvije godine na studijskome boravku u Indiji te završila jednogodišnji studij bengalskoga jezika na Filozofskom fakultetu u New Delhiju. Živjela je uglavnom u Beogradu, a dulje je vrijeme boravila u Egiptu, SAD-u i Gani te ponajviše u Indiji. Od 1950-ih objavljuje poeziju među kojima su Plamen svijeće, Jama bića, Jednina i dvojina, Orfelija, Druga strana ničega, Žar-ptica, Ljevanica za Igora, Vilin Svlak, u rasponu od tradicionalnih intimističkih do duhovnih pjesama prožetih mistikom. U njenom se radu posebno ističe serija od 108 pjesničkih zbirki s po 108 pjesama-molitava, intimnih ispovijesti ili bajalica pod nazivom Stotinu i osam; opsežna trilogija »pjesmenih priča« Divni stranac, knjiga Dijamantni faraon, nadahnuta tradicijom i lokalitetima Egipta i Indije, autobiografsko-dnevnička knjiga Brdo iznad oblaka i Košulja sretnog čovjeka, knjiga priča o poetskom traganju za srećom i smislom. Objavila je i prozne knjige Indija, Pir Sunca i Mjeseca, Bhagavatar, To ljubav ide prema nama i dr., te dramsko djelo Kešava Madhava. Sastavila je i prevela mnogobrojne antologije indijske i egipatske književnosti, pisala kulturnopovijesne knjige (Portret majke Indije), a objavljivala je i eseje, književne prikaze i prijevode. Dobitnica je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo za 1999.