Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.) bila je 1913. godine anonimna autorica premda je već imala nekoliko objavljenih knjiga pjesama i priča. No, kad joj te 1913. godine bio objavljen i roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića, koji je odmah dočekan s najvećim pohvalama, popularnost joj je naglo porasla. Iako će svjetsku slavu steći zbirkom bajki Priče iz davnine, koja je prvi put objavljena 1916. godine, Šegrt Hlapić s vremenom je postao Ivanino najpoznatije djelo, u neku ruku autoričin zaštitni znak i zaštitni znak hrvatske dječje književnosti te ujedno najčitaniji hrvatski roman uz koji i danas odrastaju novi naraštaji čitatelja. Dosad je objavljen u stotinjak izdanja te preveden na sve svjetske jezike.
Prema ovome svome romanu autorica je napisala i igrokaz. U novije vrijeme roman je doživio i nekoliko filmskih adaptacija, a u povodu stogodišnjice njegove objave upriličen je niz prigodnih događanja u čijem je središtu bio lik dječaka koji je odavna nadišao stranice jedne knjige. U sklopu kritičkog izdanja sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić i ovaj je roman objavljen izvorno, tj. onako kako ga je autorica bila napisala. Prema tome izdanju priređeno je i ovo izdanje Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića.
Tekstu romana dodana su još dva autoričina priloga – O postanku „Šegrta Hlapića“ i Autobiografija.