Igor Rudan, znanstvenik, rođen je u Zagrebu 7. ožujka 1971. godine. Njegov znanstveni opus do 2018. godine uključuje oko 500 objavljenih znanstvenih radova i 8 knjiga, koji su, prema bazi Google Scholar, citirani više od 65000 puta, čime se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta. Thomson Reuters i Američki institut za znanstvene informacije svrstali su ga u „Vodeće znanstvene umove svijeta” u 2015., 2016., 2017. i 2018. godini. Studij medicine u Zagrebu završio je 1995., a većtijekom studiranja dvaput je nagrađivan Rektorovom nagradom za najbolji studentski znanstveni rad te je na Europskom kongresu studenata medicine u Pragu 1994. godine dobio glavnu nagradu za održano izlaganje. Magistarski rad i doktorsku disertaciju iz područja javnog zdravstva izradio je i obranio 1997. i 1998. na Sveučilištu u Zagrebu. Zatim je svoj drugi magistarski rad iz područja genetike stekao pri Europskoj školi za napredne studije Sveučilišta Pavia u Italiji 1999., a svoj drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji 2005. U Hrvatskoj je pokrenuo jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima – hrvatsku biobanku „10001 Dalmatinac” – za koji je namaknuo više od 30 milijuna eura potpore na međunarodnim natječajima. U sklopu projekta organizirao je edukacijske boravke u Edinburghu za više od 50 mladih znanstvenika iz Hrvatske. Zahvaljujući projektu „10001 Dalmatinac” i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 1000 ljudskih gena. Ta su otkrića rezultirala brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima i nagradama uključujući važnu međunarodnu nagradu „International Research Development Award” britanskog Wellcome Trusta, kao i Državnu nagradu za znanost Sabora Republike Hrvatske (2005. i 2007. godine). Od 2007. karijeru usmjerava na međunarodno zdravstvo, a posebno na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu, što je jedan od svjetskih Milenijskih razvojnih ciljeva koje su proglasili Ujedinjeni narodi. Radi kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke te Zaklade Billa i Melinde Gates za pitanja ulaganja u globalno zdravlje. Razvio je niz metoda kojima se određuju prioriteti za ulaganja u zdravstvene intervencije u zemljama u razvoju. Dijelom zahvaljujući i širokoj primjeni tih metoda u praksi, smrtnost djece u svijetu smanjena je s oko 11 milijuna u 2000. godini na manje od 6 milijuna u 2015. godini. Interes za globalno zdravlje donosi i u Hrvatsku te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2008. osniva Hrvatski centar za globalno zdravlje (HCGZ). U Edinburghu pokreće znanstveni časopis Journal of Global Health (2011.), utemeljuje i vodi Centar izvrsnosti Svjetske zdravstvene organizacije (2013.) te osniva Centar za istraživanja globalnog zdravlja Sveučilišta u Edinburghu (2015.) čiji je direktor. Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je dvadesetak nagrada, među kojima se posebno ističe Chancellor’s Award, najviša nagrada za znanstveni rad u britanskoj akademskoj zajednici, koju mu je kao jedinom dobitniku za 2013. godinu uručila britanska princeza Anne. Iste godine primljen je, kao jedan od tek nekoliko inozemnih znanstvenika, među dopisne članove Kineske akademije znanosti. U 2016. postao je i redovni član Britanske akademije znanosti – Kraljevskog društva u Edinburghu (The Royal Society). U 2016., u suradnji s Wellcome Trustom i BBC-jem, kreirao je popularnoznanstvenu dokumentarnu seriju Preživljavanje: Priča o globalnom zdravlju. Autor je knjige Healthy Ideas: Improving Global Health and Development in the 21st Century (2015.) te domaće popularnoznanstvene knjige Točna boja neba (2017.).
