Laži naše svakidašnje

Laži naše svakidašnje

Cijena: 99,00 kn

Naša ugledna psihologinja Mirjana zašto gu ovoj knjizi bavi se laganjem, koje se u našoj kulturi uglavnom smatra negativnim ponašanjem i negativnom osobinom. S različitih aspekata propituje uzroke i posljedice laganja i objašnjava zašto nam je i u kojim situacijama katkad korisnije slagati nego sugovornika ili sebe suočiti s istinom.

Postoji li uopće život bez laži i laganja? Svatko od nas, neovisno o dobi, spolu, obrazovanju i svemu što nam se u životu jest i nije dogodilo, trebao bi pokušati zamisliti kako bi mu život izgledao bez laži. Kako bi nam život izgledao kad bismo svi mogli, i sebi i drugima, uvijek i beziznimno govoriti istinu i samo istinu? Kakvi bi bili naši odnosi s partnerima, prijateljima, susjedima kad bismo uvijek, na svakom mjestu i u svako vrijeme, jedni drugima govorili istinu?

Nesumnjivo postoje situacije kad o laganju ovisi nečiji život, opstanak neke obitelji, prijateljstva, suradnje i mnogo toga drugog što ljude povezuje ili dijeli. Laganje i njegovi pasivni oblici, zatvaranje očiju ili okretanje glave pred istinom, omogućuju nam katkad da zažmirimo pred vlastitim pogreškama, manama, slabostima ili nepoželjnim navikama. Bez laži ne bismo mogli živjeti ni s drugima ni sa sobom. No, s druge strane, laži nam mogu nanijeti mnogo štete pa tako ne treba opravdavati ni razumjeti zloćudne ili koristoljubive laži jer one uzrokuju mnogo toga lošeg i nepoćudnog u međuljudskim odnosima. Dobronamjerne, zaštitničke i milosrdne laži imaju upravo suprotan učinak: one obogaćuju naše odnose i često nam pomažu da prebrodimo neke teške životne situacije i nastavimo uživati u ovom jedinom životu koji – barem na Zemlji – imamo.

O proizvodu

Format: 14x20 cm
Uvez: meki
Broj stranica: 140
Biblioteka: Stručno popularna
Izdavač: V.B.Z.
Godina izdavanja: 2021.
ISBN: 978-953-52-0304-9

Upoznaj autora

Mirjana Krizmanić, rođena i školovana u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu završila jednopredmetnu psihologiju. Ondje je radila od 1960. do konca 2000., kada je umirovljena u trajnom zvanju redovnog profesora. Na Odsjeku za psihologiju trideset je godina vodila Katedru za kliničku psihologiju, na kojoj je uz Kliničku psihologiju predavala i kolegije Zdravstvena psihologija, Psihologija ometenih u razvoju i Psihologijsko savjetovanje. U svom znanstvenom radu bavila se konstrukcijom i izradom novih psihologijskih testova i upitnika te istraživanjima kvalitete življenja i smisla za humor. Objavila je i nekoliko knjiga iz popularne psihologije (Tkanje života, Život s različitima i U ljubavi i bez nje).